Javnozdravstvene akcije u povodu Međunarodnog dana šećerne bolesti

13.11.2019

Javnozdravstvene akcije u povodu Međunarodnog dana šećerne bolesti

Međunarodni dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog još  od 1991. godine, kada je proglašen  od strane Svjetske Zdravstvene Organizacije.

Cilj obilježavanja je podizanje razine svijesti o šećernoj bolesti. I 2019. godine slogan za  Međunarodni dan šećerne bolesti je Šećerna bolest tiče se cijele obitelji.

 U suradnji Društva dijabetičara Šibensko-kninske županije, županijske organizacije Crvenog križa Šibensko-kninske županije, Medicinske škole Šibenik, Doma zdravlja Šibenik – Službe patronaže  i Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije, na 10 mjesta u Županiji biti će organizirana javnozdravstvena akcija mjerenja šećera u krvi i krvnog tlaka .

U trajanju od 9 do 12 sati u Šibeniku će se akcije održavati u Dalmare centru te na nultoj etaži trgovačkog centra City life.

Šećerna bolest se naziva globalnom epidemijom jer broj oboljelih osoba u svijetu ubrzano raste .Više od polovice oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu bolesti te ne prima liječenje.

U svijetu 415 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. Među skoro 5 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti, svaka druga osoba mlađa je od 60 godina .U Europi od šećerne bolesti boluje 60 milijuna osoba, najveća pojavnost je u Turskoj ,dok se  Hrvatska  nalazi u sredini ljestvice.

Za najveći broj slučajeva šećerne bolesti , bolest je posljedica potencijalno sprječivih čimbenika rizika ( nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje, pijenje alkohola više od preporučenih vrijednosti, odnosno, kao „ fizička“ posljedica- prekomjerna tjelesna masa i debljina, povišen tlak i poremećene vrijednosti i odnosi  lipida u krvi) ,a ishod bolesti izrazito ovisi o  ispravnom liječenju, promjeni navika  i sprečavanju posljedica. Općenito, rizične čimbenike za pojavu bolesti možemo podijeliti u one vezane uz pojedinca kao što su genetska predispozicija, spol i dob te okolišne, potencijalno preventabilne čimbenike.

70% svih slučajeva šećerne bolesti tipa 2 moglo bi biti spriječeno usvajanjem zdravijih životnih navika.

Prema podacima Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj u 2018. godini registrirano 303.992 punoljetnih osoba s dijagnozom šećerne bolesti, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu.

Bolesnici kojima je bolest dijagnosticirana najčešće ne dosižu ciljeve liječenja, što predstavlja veliki rizik za daljnji razvoj kroničnih komplikacija bolesti. Prevalencija šećerne bolesti u dobnoj skupini od 20 do 79 godina iznosi 6,97% što čini gotovo 260 tisuća odraslih osoba. (u našoj županiji oko 5000 ljudi). S obzirom na udio nedijagnosticiranih bolesnika, ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj procjenjuje se na preko 400 000.( uŠibensko-kninskoj županiji 9000 ljudi).

U Šibensko-kninskoj županiji kao uzrok smrti je u posljednjem desetljeću  među prvih deset dijagnoza. 2018. godine skupina dijagnoza šećerne bolesti je na 2. mjestu  među pojedinačnim uzrocima smti za oba spola, a kod žena po broju umrlih brojniji je uzrok smrti od raka dojke i raka debelog i završnog crijeva.

 Od skupine dijagnoza šećerne bolesti umrlo je u 2018. godini  oko 8% svih umrlih osoba u Šibensko-kninskoj županiji ( 56 muškaraca i 56 žena).