Botaničar Robert Visiani umro na današnji dan

04.04.2016

Botaničar Robert Visiani umro na današnji dan

Robert Visiani rođen je 09.04. 1800. godine u Šibeniku. Sin Ivana i Mandalene, rođene Dražić. Otac mu je bio ugledni šibenski liječnik. Osnovnu je školu završio u Šibeniku, a gimnaziju i filozofiju u Splitu. Zatim je studirao medicinu na Sveučilištu u Padovi, gdje je 1822. doktorirao i postao asistent medicinske botanike kod prof. G.A. Bonata. Tada započinju njegova istraživanja dalmatinske flore i već 1826. objavljuje svoje prvo djelo o toj svojoj životnoj temi "Stirpium Dalmaticarum Specimen".        

Od 1827. do 1835. radio je kao liječnik u Kotoru, Drnišu i Budvi. To je vrijeme koristio za daljnja istraživanja flore Dalmacije. Godine 1835. u Beču, na ispitnim provjerama, stječe dozvolu predavanja botanike na sveučilištu. Već 1836. imenovan je suplentom na Katedri botanike, a 1837. postaje redoviti profesor i direktor Botaničkog vrta na Sveučilištu u Padovi, gdje je radio do smrti.

 

Kao rezultat dugogodišnjeg proučavanja dalmatinske flore objelodanio je životno djelo "Flora Dalmatica", u tri sveska (1842.-1852.). Objavljena su i tri "Supplementuma": 1872, 1877. i posthumno, 1882. g. Djelo je bogato dokumentirano i ilustrirano pa je dosad najopsežnija monografija o našoj flori. Proučavao je i floru Hercegovine, Crne Gore, Srbije te Italije. Sudeći po njegovih 78 otkrivenih biljnih vrsta, koje su u svjetskoj literaturi uglavnom i danas poznate, on je bio naš najuspješniji botaničar i florist.

 

Iz područja dendrologije popisao je 216 vrsta dendroflore, otkrivši i nove vrste, kao npr. Pinus dalmatica, Acer macropterum, Lonicera glutinosa i više vrsta roda Cytisus.

 

Kao široko obrazovan intelektualac enciklopedist, djelovao je aktivno i u hortikulturi, fitopatologiji, paleobotanici, entomologiji, ihtiologiji i dr. Uspješno se bavio lingvistikom, pjesništvom i filozofijom.

 

Bio je član više od 50 znanstvenih akademija i društava. God. 1876. izabran je za počasnoga člana JAZU u Zagrebu za zasluge na polju botanike i drugih znanosti.

 

Umro je u Padovi na današnji dan 04. svibnja 1878. i po vlastitoj želji sahranjen je u Šibeniku na groblju Sv. Ane. Na čelnoj ploči kamenog sarkofaga uklesan je natpis FLO-RA DALMATICA.

 

Obilježavajući sto godina smrti R. Visiania (1978.), njegovo prvo djelo "Stirpium Dalmaticarum Specimen" prevedeno je s latinskoga na hrvatski uz kritički osvrt i prikaz njegove cjelokupne bibliografije. Iste godine organiziran je u Šibeniku znanstveni skup o njegovom životu i znanstvenom djelu.

 

Svojim epohalnim djelom utirao je put hrvatskoj šumarskoj znanosti. Jedan je od prvih naših biologa koji je predavao na sveučilištima izvan Hrvatske.

 

 

Upravo po ovom Šibenčaninu, znanstveniku svjetskog glasa i središnji park u Šibeniku nosi njegovo ime.