Međunarodni dan bioraznolikosti

22.05.2013

Međunarodni dan bioraznolikosti

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanja Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na  očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obavezu čovječanstva. Republika Hrvatska se 2003. godine pridružila globalnim nastojanjima za očuvanjem bioraznolikosti i unaprjeđenjem zaštite prirode, kad je Hrvatski sabor 22. svibnja proglasio Danom zaštite prirode u Hrvatskoj.

 

Bioraznolikost je ukupna raznolikost svog života na Zemlji, ukupna raznolikost staništa, populacija i gena. Sve su vrste, uključujući i čovjeka, dio raznolikog ekosustava u kojem svatko ima svoju ulogu. Mnoge vrste nisu još niti poznate, kao niti uloga mnogih poznatih vrsta. Stoga poremećaj bioraznolikosti može imati dalekosežne posljedice kako na same ekosustave, tako i na ljudske živote.  Očuvanje bioraznolikosti jedan je od uvjeta za uspostavu održivog razvoja.

 

Hrvatska je po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja zahvaljujući svom specifičnom geografskom položaju na razmeđi četiri biogeografske regije te karakterističnim ekološkim, klimatskim i geomorfološkim uvjetima. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta, procjenjuje se da ih je od 50 do 100 tisuća, iako je broj poznatih vrsta oko 38 tisuća. Za zemlju relativno male površine to je značajan broj. Osim toga u Hrvatskoj je zabilježen znatan broj endema, u području flore zabilježeno je preko 480 vrsta, od kojih je među najpoznatijima Velebitska degenija.

 

U Hrvatskoj se nalazi značajan dio populacija mnogih vrsta ugroženih na europskom nivou. Ove su vrste vezane uz velika, očuvana područja, za njih karakterističnih staništa. Prostrane planinske šume bukve i jele stanište su većih populacija triju velikih zvijeri na području Hrvatske – medvjeda, vuka i risa. Močvarni kompleksi s poplavnim šumama važna su područja za gniježđenje, zimovanje i migraciju europskih ptica močvarica i ptica vezanih uz vodena staništa koje se gnijezde u šumama, kao što su štekavac, crna roda i orao kliktaš. Osim toga, u Hrvatskoj se gnijezdi čak 78 europski ugroženih vrsta ptica, a uz 387 zabilježenih vrsta Hrvatska je ornitofauna među najbogatijima u Europi. Jedan od temeljnih mehanizama za zaštitu tog prirodnog bogatstva u Europi je europska ekološka mreža Natura 2000, a ulaskom Hrvatske u EU njenim dijelom postati će gotovo 37% kopnenog teritorija Hrvatske.

 

Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj ministar Zmajlović sutra će obilježiti posjetom Nacionalnom parku Krka kako bi ukazao na važnost očuvanja prirode i prirodnih staništa. Tom će se prigodom pridružiti aktivnostima sudionika Seminara nadzornika zaštićenih područja u Hrvatskoj, koji se organizira u sklopu Projekta integracije u EU Natura 2000.   Nadzornici svih zaštićenih područja nalaze se jednom godišnje s ciljem edukacije i razmjene iskustva, što je posebno važno imajuću u vidu skori ulazak u EU i prilagodbu novim mehanizmima zaštite prirode, kao i ekološkoj mreži Natura 2000. Ministar Zmajlović svojim će sudjelovanjem dati podršku više od 80 nadzornika koji su zaduženi za stalnu brigu o očuvanju zaštićenih područja na terenu.

 

Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana biološke raznolikosti je voda i bioraznolikost.