Dekorativni oblici i detalji vrlo su raznovrsni u povijesti umjetnosti, a dio tih oblika dotakao je i grad Šibenik. Oni su dolazili iz drugih sredina zanatskim vezama, kopnenim i morskim putovima, najčešće iz Venecije i s prostora regije Veneto. Dekorativni oblici preuzimali su se po principu kopiranja od drugih, starijih majstora i tako unedogled do duboke povijesti gdje se dolazi do izvorišta ukupne europske, a tako i dalmatinske i šibenske arhitektonske baštine, a to je Antika. Ona je „majka” svih umjetnosti i bez obzira koliko se trudili nekoj arhitektonskoj dekoraciji pronaći izvornik, uvijek će se pažljivim istraživanjem ponovno doći do tog antičkog vrela umjetničke inspiracije.
Tragovi inspiracije na antičkim detaljima postoje i u našem Šibeniku, na njegovoj arhitektonskoj baštini koja je vrijedna kockica u mozaiku ukupne europske umjetnosti.
Bez poznavanja arhitektonskog detalja ne može se prepoznati stil, a bez poznavanja stila ne može se odrediti ni vrijednost stare građevine. Arhitektonski detalji su abeceda graditeljskog nasljeđa i bez tog poznavanja ne može se pristupiti valorizaciji povijesne građevine niti odgovorno sudjelovati u njenoj obnovi.
Ova knjiga je pokušaj da se na jednom mjestu učini sistematizacija arhitektonskih detalja na primjeru grada Šibenika sa širokom paletom usporedbi s drugim dalmatinskim, ali i europskim sredinama. U knjizi su predstavljeni arhitektonski detalji u eksterijerima povijesne jezgre grada Šibenika. Napravljen je izbor između 3300 detalja koliko ih je ukupno popisano u jezgri tijekom 1984. godine.
Izabrani detalji svrstani su u 38 grupa, a ovdje su redom predstavljeni: akroteriji; balkoni; bifore; dimnjaci; fragmenti; grbovi; kamene ograde; konzole; lukovi; luminari; menzole; natpisi; niše; prozorska okna; proizvodi od metala; pilastri; metalne pločice; popločenja; preslice; profilacije; prozori; reljefi; rozetoni; skulpture; slogovi kamenog zida; spolije; kamena stubišta; ugaoni stupovi; stupovi; „sulari“ ili „balature“; svodovi; trifore; vijenci; vrata ili kameni portali; vrata drvena; zdenci; žljebovi za kišnicu.
Nakladnik ističe kako knjiga može biti korisna za konzervatore koji su u stalnom doticaju s graditeljskim nasljeđem, tim više što je ovakva široka obrada arhitektonskih detalja Šibenika poslužila za utemeljenje programa njihove konkretne obnove u gradu, što je i prikazano u drugom dijelu knjige.
Na temelju obrade arhitektonskih detalja nastao je program njihove obnove pod nazivom STANADI program u okviru kojeg se kontinuirano obnavljaju gradski detalji od 1998. godine. Ovaj program koordinira Konzervatorski odjel u Šibeniku, a pridružili su mu se i projekti obnove detalja Društva za očuvanje šibenske baštine Juraj Dalmatinac. Ipak, u cjelini se pokušala izbjeći stroga znanstveno-stručna forma, pa je ova knjiga pisana i za običnog čitatelja kako bi mu se stvorila slika o bogatstvu arhitektonskog nasljeđa koje posjeduje Šibenik.
Inače, autor Ivo Šprljan rođen je u Šibeniku 4. listopada 1957. godine. U rodnom gradu završava osnovnu školu i gimnaziju, a u Zagrebu Arhitektonski fakultet. Početkom 1984. godine zapošljava se u šibenskom Zavodu za zaštitu spomenika kulture, kasnije nazvanom Konzervatorski odjel pri Ministarstvu kulture i medija, gdje radi čitav svoj radni vijek. Na poticaj splitskih arhitekata Jerka i Mirjane Marasović započinje svoj interes za arhitektonske detalje grada Šibenika. U razdoblju od 1984. do 1998. radi na popisu, dokumentiranju i valorizaciji šibenskih arhitektonskih detalja te 1998. godine utemeljuje program STANADI (Starine naše divne) za obnovu arhitektonskih detalja kojem je stalni koordinator i konzervatorski nadzor. Najznačajniji konzervatorski nadzor mu je obnova zgrade šibenskog kazališta (od 1996. do 2001. godine), a najznačajnija realizacija je uređenje trga Dobrić u povijesnoj jezgri Šibenika (1996. godine). Magistrirao je 1994. godine na temi „Arhitektonski elementi i detalji u povijesnoj jezgri Šibenika” pod mentorstvom dr. sc. Jerka Marasovića, a 2010. godine obranio je doktorat s temom „Arhitektura šibenskog kazališta” pod mentorstvom dr. sc. Vladimira Bedenka, sve na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Autor je pet knjiga i nekoliko desetaka stručnih i znanstvenih članaka iz oblasti povijesne arhitekture i arhitektonskih detalja. Živi u Šibeniku.
Objavljeno: 08.05.2023, 09:39h
