Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap
SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Dan mira, mora i noć šišmiša

Dan mira, mora i noć šišmiša

 

 

Danas, 21. rujna obilježava se nekoliko spomendana i to Međunarodni dan mira, Međunarodna noć zaštite šišmiša, kao i Svjetski dan mora.

 

Opća skupština Ujedinjenih naroda 1982. godine donijela  rezoluciju prema kojoj se svaki trećeg utorka u rujnu obilježava Međunarodni dan mira, dok je 2001. godine odlučeno da će se taj dan obilježavati 21. rujna. Te je godine UN- donio i odluku da se razdoblje od 2001. 2011. proglasi desetljećem mira i nenasilja. Diljem svijeta mirovne udruge i udruge za prigovor savjesti tim povodom priređuju različite događaje kojima promiču mir, snošljivost i nenasilje, te demilitarizaciju i pacifikaciju cijelog svjetskog društva, u vremenima izazova i opasnosti za mir svuda u svijetu.

Osim Međunarodnog dana mira danas se obilježava i Međunarodna noć zaštite šišmiša. UNEP/EUROBATS sporazum o zaštiti europskih populacija šišmiša, povodom svoje 20. obljetnice, proglasio 2011. i 2012. godinu Međunarodnom godinom šišmiša, a u suradnji s UNEP/CMS Konvencijom o migratornim vrstama. Na sastanku zemalja članica 2010. godine izglasana je Rezolucija 6.9 Sporazuma - Godina šišmiša, kojom se zemlje članice potiče da provedu kampanju promicanja potrebe zaštite šišmiša. Hrvatska je od 2000. godine jedna od 33 zemlje članice Sporazuma koji obuhvaća Europu i države koje okružuju Sredozemno more, a sa svojih 35 od 52 vrste šišmiša zabilježenih na teritoriju Sporazuma jedna je od najbogatijih država sa faunom šišmiša. Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj zaštićene su Zakonom kao strogo zaštićene zavičajne svojte.

Danas je i Svjetski dan mora. promijeniti. Posljedice neodgovornog tretiranja mora bile bi izumiranje mnogih vrsta; predviđa se da bi do 2050.godine mora prestala biti hranitelji jer riba više neće biti. Sigurno je da slični efekti neće zaobići druge dijelove okoliša. Biološka raznolikost Jadranskog mora sve je ugroženija uzevši u obzir utjecaj urbanizacije, industrijalizacije, intenzivnog ribarstva, turizma te naposljetku i nepridržavanja zakonskih propisa (upitno je jesu li potonji dovoljno razrađeni i obuhvatni s obzirom na raširenost problema). Mrtve zone sjevernog Jadrana koje nastaju zbog manjka kisika samo su jedan pokazatelj. Prema nekima, potreban je određeni stupanj «senzibilizacije» Hrvatske i svih onih koji uživaju i dijele blagodati Jadrana. Važno je u vlastitim postupanjima što više razviti racionalizam kao polaznu točku za ono što nam pripada i ono što ne smijemo izgubiti a to je nacionalni identitet i integritet okupan u čistom Jadranskom moru.

  Objavljeno: 21.09.2011, 11:58h