Zemlje članice EU-a 28. siječnja obilježavaju Europski dan zaštite podataka kojim se ističe važnost zaštite privatnosti europskih građana, a ponajprije njihovih osobnih podataka.
‘Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.’ Navodi se u Članku I. Zakona o zaštiti podataka. Osim osobnih podataka štite se i javni podaci. Zaštita podataka se također koristi kod prijenosa podataka osjetljivog sadržaja (vladinih, bankarskih, korporacijskih…). Potrebno je zaštiti i podatke na vlastitom računalu od neovlaštenih upada. Naše osobne podatke posjeduju poslodavci, banke, državne institucije, mobilni operateri i mnogi ostali.
Konvenciju su donijele članice Vijeća sigurnosti koje su i potpisnice konvencije u Strassbourgu 28. veljače 1981. Cilj konvencije je osigurati svakom pojedincu poštovanje njegovih prava i temeljnih sloboda, a osobito njegovo pravo na privatnost pri automatskoj obradi njegovih osobnih podataka. Republika Hrvatska je kao članica Vijeća Europe potpisnica ove konvencije.
Iako je nesporno da osobni podaci moraju ostati tajni i to nitko ne dovodi u pitanje sve aktualnija tema je koji dokumenti od vladinih i velikih korporacija smiju biti javni.
Preliminarni rezultati ispitivanja Eurobarometra pokazali su da tek nešto više od polovice ispitanika, 52 posto, smatra da su njihovi osobni podaci u njihovoj zemlji dostatno zaštićeni, a većina, 82 posto, smatra da je svijest ljudi o zaštiti osobnih podataka u njihovoj zemlji niska. Gotovo 75 posto ispitanika reklo je kako se boje ostaviti svoje podatke na internetu. Više od 50 posto ispitanika ima povjerenja u službene institucije koje obrađuju njihove podatke, kao što su medicinske službe i liječnici, osiguravajuće tvrtke, banke i financijske institucije, poslodavci, policija, socijalno osiguranje, porezne i lokalne vlasti. S druge strane, manje od 50 posto ih vjeruje tvrtkama za ispitivanje tržišta i javnog mnijenja, neprofitnim organizacijama, poštanskim tvrtkama i turističkim agencijama. Gotovo 75 posto ispitanika odobrava praćenje telefonskih poziva u određenim okolnostima ili pod određenim uvjetima. Što se tiče kreditnih kartica, s praćenjem se slaže gotovo 70 posto ispitanika. Isto tako, samo 15 posto ispitanika protivi se praćenju podataka putnika u zračnom prometu
Objavljeno: 28.01.2014, 08:04h
.jpg)
