Povodom 67. rođendana Slobodne Dalmacije, u splitskoj Galeriji umjetnina danas su dodijeljene Nagrade Slobodne Dalmacije i to za područja umjetnosti, znanosti i novinarstva. Svečanosti su, na poziv Uprave Slobodne Dalmacije, nazočili i šibenski gradonačelnik dr. Ante Županović i njegov zamjenik Franko Vidović. Nagrada “Emanuel Vidović” za životno djelo u području umjetnosti ove godine dodjeljena je našem Ivi Brešanu, uglednom književniku i scenaristi, koji je, zahvaljujući se na priznanju, istakao kako je dobio brojne nagrade i priznanja no upravo mu je nedostajala ova Slobodne Dalmacije koju je i priželjkivao, s obzirom da je već nekoliko puta ušao u najuži krug za dobitnika. ""Vjerujemo da dodjeljivanje nagrade za životno djelo Ivi Brešanu nikome ne može izgledati kao iznenađenje, ili kao odluka koja bi po bilo čemu bila neobična ili neočekivana. Ivo Brešan nije pisac određene prepoznatljive i definirane književne ili društveno-politički obilježene struje, autor koji bi slijedio trendove svjetske i hrvatske književnosti, ili se služio određenim sredstvima književnih taktika koje diktiraju “književne elite”. Umjesto toga, riječ je o originalnoj i jedinstvenoj pojavi u hrvatskoj književnosti. Tako je bilo od samih početaka. Još davne 1971. godine napisao je dramski tekst koji je bilo teško formalno okarakterizirati i smjestiti u tadašnji korpus i odrediti ga u odnosu na ostalu književnu produkciju toga vremena. Istovremeno, svima koji nešto o književnosti znaju bilo je kristalno jasno da se radi o jedinstvenoj i neponovljivo književnoj i scenskoj činjenici koja ne samo da će opstati u vremenima koja dolaze nego će nam, kao i mnoga njegova djela poslije, govoriti o tome kakvi smo bili i kakvi smo mogli (ili trebali) biti. Riječ je, naravno, o dramskom tekstu “Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj”. Da je Brešan do dana današnjeg napisao samo taj tekst, vjerojatno bi i u tom slučaju bio vrlo izgledan kandidat za dobivanje nagrade za životno djelo. Uprizorenje tog teksta, kasniji filmski scenarij i film Krste Papića po tom scenariju, mnogobrojni prijevodi, izvedbe u inozemstvu te živost tog teksta sve do danas, govore u prilog tome. Isprepletenost groteske i pučkog teatra, kazališta u kazalištu i intertekstualnih postmodernističkih slojeva, igre i zbilje, reprezentacije i prikaza, sve to nagovješćuje jedan opus koji će biti jedinstven, neponovljiv, originalan i tvrdoglavo samosvojan ne samo u okvirima hrvatske književnosti nego i u odnosu prema ostalim književnostima u kojima su njegovi dramski tekstovi igrani, a njegove novele i romani čitani. Njegovi romani, drame i scenariji mogu istovremeno nasmijati i rasplakati, ali i u jednom i u drugom slučaju ukazuju na činjenicu da smo u svojim nastojanjima da ovladamo prostorom i vremenom svi mi skupa (kao i naše priče) istovremeno smiješni i tragični, duhoviti i patetični, simpatični i lakomi, dobri i zli."", stoji u obrazloženju nagrade. Godišnja nagrada za umjetnost “Jure Kaštelan” dodijeljena je Nikoli Bašiću za rješenje spomen-obilježja vatrogascima poginulim u požaru na otoku Kornat. U obrazloženju stoji: Spomen-obilježje tragedije vatrogasaca na jednom od otoka Kornatskog arhipelaga prema zamisli Nikole Bašića odlikuje se izuzetnošću dostignuća u svakom pogledu moguće analize rješenja. Konceptualno prijedlog je u potpunosti obilježio ne samo tragičan i apsurdan događaj toga gorućeg ljetnog dana nego i svaku pojedinačnu i posve uzaludnu žrtvu, individualizirajući njezino stradavanje na konkretnome mjestu. A križ kao znak na mjestu stradanja svakoga pojedinoga vatrogasaca simbolizira ne samo njihovu smrt nego i teret koji su za života nosili gaseći oganj tamo gdje ih je slalo. Premlade za smrt, pogotovo u pustoši kornatskog kamena. Istog onog kamena od kojeg je Bašić napravio križeve da na tom putu smrti neuništivo traju u vremenu, sazidani trudom vrijednih ljudi na isti način na koji su kroz prošlost nastajali u tom golom i škrtom kamenjaru sve gomile i lazi. Kameni križ kao znak, kao simbol, kao oblik; kameni križevi kao obilježje, kao skulptura, kao prostor. Posebna je vrijednost Bašićeva kornatskog spomen-obilježja činjenica o suglasju i struke i javnosti kako se radi o apsolutno uspješnom i konceptualnom i oblikovnom umjetničkom djelu.Nagradu “Frane Bulić” za životno djelo u području znanosti dobio je Nikola Visković, a godišnju nagradu “Kruno Prijatelj” za znanost dodijelili smo Dejanu Vinkoviću. Nagradu “Joško Kulušić” za životno djelo u novinarstvu dobio je Zdravko Reić, a godišnju novinarsku nagradu “Miljenko Smoje” Damir Pilić. Posebne nagrade dobili su također Mirko Krstičević za umjetnost, te studenti PMF-a Split za znanost. Laureatima su nagrade uručili glavni urednik Slobodne Dalmacije Krunoslav Kljaković, član uprave Zoran Krželj i Tomislav Wruss, član Odbora direktora EPH.
Objavljeno: 17.06.2010, 15:05h
