U subotu je u Grohotama na otoku Šolti pokopana najveća hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća Vesna Parun. Na posljednje počivalište našu veliku umjetnicu, rođenu Zlarinku, ispratili su i gradonačelnik Grada Šibenika dr. Ante Županović, pročelnica za društvene djelatnosti Živana Podrug i predsjednik Mjesnog odbora Zlarin Vladimir Buneta. Prema posljednjoj želji, Vesna Parun je pokopana na rodnom otoku njezine majke u obiteljskoj grobnici u Grohotama. Vesna Parun je preminula u ponedjeljak u Stubičkim Toplicama u 89. godini života. Parun je bila jedna od najistaknutijih hrvatskih pjesnikinja druge polovice 20. Stoljeća. Po njenim vlastitim riječima, provela je vrlo težak život, od djetinjstva nadalje, te je okušala više patnje i stradanja nego radosti. Vesna Parun potpuno se predala književnom radu postavši prva žena u hrvatskoj književnosti koja živi isključivo od književnosti i za književnost. Za svoje umjetničko stvaranje Parun je dobila niz priznanja i nagrada. Među njima valja istaknuti nagradu poeta oliveatus na manifestaciji ""Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što - baštinski dani"" 1995. godine, nagradu ""Tin Ujević"" 2003. godine za zbirku soneta ""Suze putuju"", dvostruku ""Nagradu Vladimir Nazor"" 1959. godišnju nagradu i 1982. godine za životno djelo te povelju Visoka žuta žita 2002. na Pjesničkim susretima u Drenovcima za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti. Za zbirku ""Pjesme"" (1948.) dobila je Nagradu Matice hrvatske, za zbirku ""Crna maslina"" (1955.) dobila je Nagradu grada Zagreba, za stihovani dječji roman ""Mačak Džingiskan i Miki Trasi"" (1968.) dobila je Nagradu Grigor Vitez, 1972. dobila je kao najuspješniji dječji pjesnik Zmajevu Nagradu Matice srpske u Novom Sadu, a 1970. u Parizu je dobila Diplomu za poeziju.
Objavljeno: 01.11.2010, 09:51h
