Međunarodni dan zaštite životinja obilježava se svake godine 4. listopada s naglaskom na suživotu ljudi i životinja i ulozi životinja u prirodi. Prvi je put taj dan obilježen 1931. godine tijekom konvencije ekologa u Firenci, kako bi se upozorilo na ugroženost životinjskih vrsta, a tijekom godina je prerastao u događaj posvećen brizi za sve životinje. Danas je to dan kada se prvenstveno nastoji ukazati na problematiku dobrobiti životinja i humani odnos prema njima, kao i na nužnost njihova očuvanja u prirodi.
Prema podacima različitih svjetskih organizacija, svaki dan izumre od 50 do 150 vrsta, a brojne vrste nalaze se pred izumiranjem, za što je krivac ponajprije čovjek. Najistaknutije od onih koje se nalaze pred izumiranjem su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi i tigrovi. Ugroženost vrsta procjenjuje se prema kriterijima Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conversation of Nature - IUCN) te im se daje pripadajuća kategorija ugroženosti.
U Hrvatskoj obitava velik broj životinjskih svojti ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima. Do danas je izrađeno 17 crvenih popisa: ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca, slatkovodnih riba, morskih riba, danjih leptira, vretenaca, trčaka, obalčara, špiljske faune, koralja, kopnenih i slatkovodnih puževa, lišajeva, gljiva, vaskularne flore i morskih algi cvjetnica i slatkovodnih rakova.
Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Danas je u Hrvatskoj poznato oko 38.000 vrsta, a pretpostavlja se da je taj broj znatno veći, od 50.000 do više od 100.000. U posljednjih nekoliko godina opisano je preko dvije stotine novih svojti kopnenih beskralješnjaka, preko 150 slatkovodnih i oko 20 svojti morskih beskralješnjaka. To pokazuje da je stvarna biološka raznolikost u Hrvatskoj mnogo veća nego što pokazuju službeni podaci, ali i daje dodatni poticaj za ulaganje u očuvanje bogatstva vrsta koje dom nalaze u Hrvatskoj.
Unatoč velikom bogatstvu divljih svojti te uščuvanosti njihovih staništa, mnoge su divlje svojte u Hrvatskoj ugrožene. Najveći udio ugroženih svojti u ukupnom broju procijenjenih vrsta ima špiljska fauna, a slijede lišajevi te gljive. Od kralješnjaka, najveći udio ugroženih vrsta imaju slatkovodne ribe i ptice. Špiljske životinje pripadaju jednoj od najugroženijih sastavnica hrvatske faune. Uz veliki broj endemičnih i reliktnih svojti, špiljska je fauna Hrvatske iznimno bogata u europskim i svjetskim razmjerima no unatoč tome važnost njenog očuvanja još nije dovoljno prepoznata te se njena staništa i dalje uništavaju.
Objavljeno: 04.10.2013, 08:44h
.png)
