Povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 2023. Državni arhiv u Šibeniku organizirao je danas u multimedijalnoj dvorani Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova Civitas sacra u Šibeniku Međunarodni znanstveni skup Glagoljična i ćirilična baština šibenskoga kraja. Ugledni skup, u ime grada domaćina, otvorio je Željko Burić, gradonačelnik Šibenika zauzevši se u pozdravnoj riječi za očuvanje i zaštitu te stručnu i kvalitetnu interpretaciju šibenske kulturne baštine.
„Baštinjenje i vrednovanje građe u koju spada glagoljaška i ćirilična baština šibenskog kraja ima povijesnu, znanstvenu, dokumentacijsku i umjetničku vrijednost te je od izuzetnog značaja za multidisciplinarno proučavanje i u nacionalnim okvirima“ – poručio je Burić poželjevši sudionicima skupa uspješan i plodonosan rad.
Pozdravne riječi uputio je i Marko Jelić, šibensko-kninski župan, a u ime Državnog arhiva u Šibeniku i organizacijskog odbora skupa prisutnima se obratila Nataša Mučalo, ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku.
„Spremno smo se odazvali da povodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 2023. organiziramo znanstveni skup o glagoljičnoj i ćiriličnoj baštini šibenskoga kraja koji, citirat ću prof. dr. sc. Gordanu Čupković s Odjela za kroatistiku zadarskog Sveučilišta – „na razdjelnici utjecaja pojedinih slavenskih pisama predstavlja reprezentativnu dionicu hrvatskoga glagoljaštva, osobito u prožimanju glagoljične, ćirilične i latinične pismenosti“. Glagoljaškom baštinom šibenskog kraja počeli smo se baviti prije deset godina kada smo, zahvaljujući prof. dr. sc. Kristijanu Juranu, pokrenuli izdavački niz „Demographica et glagolitica Sibenicensia“. Prva knjiga u nizu posvećena je Anti Šupuku, jezikoslovcu, prvom šibenskom arhivistu i neumornom istraživaču šibenske jezične i povijesne, osobito glagoljične baštine. Od tada smo objavili još pet naslova, a posljednji u nizu predstavljamo danas u okviru ovog skupa. Raznovrsne teme u okviru programa sasvim sigurno će obogatiti spoznaje o jezičnim, grafijskim i stilskim osobitostima glagoljičnih i ćiriličnih tekstova sa šibenskoga područja, ali i o povijesnom kontekstu u kojem su zapisi nastali, neobjavljenim studijama o glagoljičnim spomenicima te potencijalnoj ulozi glagoljične baštine u podučavanju mladih naraštaja, osobito školske populacije“ – kazala je ravnateljica Državnog arhiva u Šibeniku zahvalivši svim pojedincima i institucijama koji su na bilo koji način i u bilo kojoj ulozi poduprli održavanje znanstvenog skupa.
Objavljeno: 22.02.2023, 11:49h
