Na današnji dan, 15. lipnja 1573. godine u Pešovu u Slovačkoj umro je Antun Vrančić.
Vrančić je bio hrvatski plemić, crkveni prelat, diplomat, pisac, nadbiskup i kardinal. U mađarskim izvorima ga se nalazi pod imenom Verancsics Antal.
Antun Vrančić rođen je 29. svibnja 1504. U Šibeniku. Mlad je otišao iz rodnog grada u svijet i proživio buran život. Kao mladić otišao je u Ugarsku, gdje je proveo veći dio života. Studirao je u Padovi, Beču i Krakovu. Kao tajnik ugarskog kralja Ivana Zapolje putovao je po cijeloj Europi u raznim diplomatskim misijama. Kad je došao u sukob s ljudima oko dvora, preselio se u Beč, gdje je postao savjetnik kralja Ferdinanda I., koji ga je 1553. poslao u Carigrad da sa sultanom Sulejmanom pregovara o miru. U Carigradu je ostao četiri godine. U znak zahvalnosti za uspješno obavljenu misiju kralj ga je imenovao biskupom jegarskim (naslov je nosio 17. srpnja 1560. – 25. listopada 1570.) i kraljevskim savjetnikom. Dotada je bio i biskupom pečuške biskupije (1554.-1557.). Na brojnim putovanjima sakupljao rimske natpise na Balkanu, a tijekom spomenute diplomatske misije u Otomanskom Carstvu, zajedno s poznatim flamanskim humanistom A. B. Busbecqom u Ankari je pronašao Augustov autobiografski spis Djela božanskog Augusta (Res gestae divi Augusti), kasnije nazvan Spomenik iz Ankare (Monumentum Ancyrānum). Kako ga je Vrančić prvi i tiskao, to je ovaj natpis danas poznat i kao Codex Verantianus.
Vrančić je važan kao književnik koji je pisao pjesme, putopise, rasprave, ali je najznačajnija njegova prepiska s mnogim ondašnjim slavnim ljudima, kao što su Erazmo Roterdamski, Nikola Zrinski i drugi.
Umro je umro 15. lipnja 1573. u Prešovu u Slovačkoj.
Objavljeno: 15.06.2016, 08:11h
.jpg)
