Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap
SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Na današnji dan 1504. rođen Antun Vrančić

Na današnji dan 1504. rođen Antun Vrančić

 

 

 Pokopan je, po vlastitoj želji, u crkvi Sv. Nikole u Trnavi, slovačkom gradiću udaljenom 50 kilometara od Bratislave, odnosno nekadašnjeg Požuna, u kojemu je inače često boravio.

Među brojnim poznatim šibenskim umjetnicima, humanistima i znanstvenicima s kraja srednjeg i početka novog vijeka istaknuto mjesto pripada obitelji Vrančić. Ona je dala više poznatih ličnosti, poput književnika i povjesničara Mihovila Vrančića ili glasovitog leksikografa i izumitelja Fausta Vrančića. Najstariji iz te obitelji bio je Antun Vrančić, crkveni prelat, ali i istaknuti hrvatski pjesnik latinist, povjesničar, putopisac i arheolog.

Rođen je na današnji dan 1504. u Šibeniku. O njegovu obrazovanju brinuli su se ujak Ivan Statilić i drugi rođak ban Petar Berislavić, koji uvode mladog Vrančića u krugove ugarskog dvora. U dvadest i šestoj godini Vrančić postaje osobni tajnik kralja Ivana Zapolje, koji mu povjerava diplomatske misije. Nakon smrti Ivana Zapolje odlazi Habsburgovcima na bečki dvor. Carevima Ferdinandu I. i Maksimilijanu II. nezamjenjiv je pregovarač na turskom dvoru, sa sultanima Sulejmanom I. i Sulejmanom II.

Zbog zasluga u postizanju mirovnih sporazuma s Osmanlijama Vrančić je imenovan velikim knezom, nadbiskupom i kraljevim savjetnikom. U to se doba Antun Vrančić brinuo i za školovanje svoga nećaka Fausta Vrančića, budućeg biskupa i leksikografa svjetskog glasa.

Usporedno s tako uspjelom karijerom diplomata Antun Vrančić piše pjesme, pretežito na latinskom, ali i na talijanskom, mađarskom i hrvatskom jeziku. Piše i niz zapaženih putopisa i znanstvenih djela. Njegove povijesne zbirke i biografije važno su svjedočanstvo o ugarskom dvoru i razdoblju nakon smrti Matije Korvina 1490. pa do kraja 16. stoljeća. Od posebne su važnosti Vrančićevi arheološki radovi, proučavanja rimskih spomenika koja su okrunjena otkrićem kamene ploče s uklesanim popisom djela i časti rimskog cara Augusta. Sačuvano je više stotina Vrančićevih pisama koja se smatraju najvišim dostignućem hrvatske epistolografije. Bavio se i prevođenjem te pisao djela iz geografije i etnografije.

Izvor: HRT

  Objavljeno: 29.05.2020, 20:52h