Dalmatinski je sabor još 1880.godine donio odluku da se u Šibeniku izgradi Pokrajinska bolnica s ludnicom. Nova je, za ono vrijeme vrlo moderna bolnica paviljonskog tipa, svečano otvorena 24.lipnja 1883.godine. Do 1892.godine nije bilo podjele na odjele, a onda se odvajaju internističke od kirurških struka. Dugo je bila na glasu zbog uvođenja suvremene opreme i dijagnostičkih postupaka te uspjeha u liječenju bolesnika, o čemu svjedoče godišnja izvješća o radu bolnice, a osobito brojni radovi liječnika u stručnoj i znanstvenoj periodici. Šibenska je bolnica iznjedrila briljantne pojedince koji su svoj obol razvoju hrvatske medicine kasnije dali u nekim većim sredinama.
U vremenu između dva svjetska rata dolazi do daljnjeg diferenciranja stručnog rada u bolnici, pa se od 1921.godine osamostaljuju ili osnivaju brojni odjeli. O 50. obljetnici postojanja, 1933.godine bolnica ima 558 ležaja ( od kojih čak 246 za duševne bolesnike ).
Nakon Drugog svjetskog rata obnavljaju se bolnički paviljoni, grade nove zgrade i osnivaju novi odjeli. Dom narodnog zdravlja utemeljen je 1948.godine, a 1960. godine spaja se s Bolnicom u jedinstvenu ustanovu koja od 1961.godine nosi naziv Medicinski centar Šibenik.
Od značajnih datuma u novijoj povijesti bolnice valja istaknuti 1982.godinu, kada je izgrađena nova Poliklinika koja je otvorila potpuno nove polikliničko dijagnostičke mogućnosti.
Domovinski je rat ostavio svoje razarajuće tragove na zgradama, osoblju i funkcioniranju, ali rad nije nikada, kao ni za prethodna dva svjetska, prekinut.
Projektom reorganizacije zdravstvenog sustava 1994.godine, Medicinski centar Šibenik se dijeli na Opću bolnicu Šibenik i Dom zdravlja Šibenik.
Od 23. prosinca 2003.godine, pripajanjem Opće bolnice Knin nastaje zdravstvena ustanova Opća bolnica Šibensko-kninske županije. (http://www.bolnica-sibenik.hr/).
Objavljeno: 24.06.2013, 07:21h
.jpg)
