Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap
SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Na današnji dan prije 11 godina umrla je Vesna Parun

Na današnji dan prije 11 godina umrla je Vesna Parun

 

 

Na današnji dan prije 11 godina u Stubičkim Toplicima umrla je Vesna Parun, pjesnikinja i prevoditeljica koja je ostavila neizbrisiv trag u hrvatskoj književnosti.

Vesna Parun rođena je 10. travnja 1922. godine na otoku Zlarinu. Osnovnu školu je završila na Visu, a gimnaziju je pohađala u Šibeniku i Splitu gdje je 1940. maturirala. Bila je odličan učenik i već se od 14. godine uzdržavala podučavanjem. U jesen 1940. upisala je studij romanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Onda je došao rat, bježanje u Split, povratak u Zagreb. Tada je živjela u Sesvetama gdje joj je otac radio u općini. Odatle joj je brat otišao u partizane i ubrzo poginuo. U to vrijeme često je obolijevala. Poslije završetka rata nastavila je studij na Filozofskom fakultetu, ali je tada upisala čistu filozofiju.

Godine 1947. radila je na pruzi Šamac – Sarajevo, oboljela je od tifusa, a u isto je vrijeme doživljavala krize zbog nesretne ljubavi koja je trajala od 1938. Sve su to bili razlozi prekida studija.

Od 1962. do 1967. boravila je u Bugarskoj gdje se udala, razvela i doživjela novi niz nedaća. Od tada je živjela uglavnom u Zagrebu i radila kao slobodni književnik. No nakon pola stoljeća u Studentskom gradu, u zagrebačkoj Dubravi, Vesna Parun svoj je skromni dom 2000. godine, iz nevolje zauvijek napustila i, vjerujući da je riječ o privremenom smještaju iz zdravstvenih razloga, smjestila se u Stubičkim Toplicama. U Stubičkim Toplicama proslavila je zadnjih nekoliko rođendana i napisala nekoliko knjiga.

Prema njenim vlastitim riječima, provela je vrlo težak život, od djetinjstva nadalje, te je okušala više patnje i stradanja nego radosti. Vesna Parun potpuno se predala književnom radu postavši prva žena u hrvatskoj književnosti koja živi isključivo od književnosti i za književnost.

Za svoj rad Vesna je dobila niz nagrada poput ‘Maslinova vijenca’ i titula’ poeta oliveatus’ nakon ovjenčanja na manifestaciji ‘Croatia rediviva: Ča, Kaj, Što – baštinski dani’ 1995. u Selcima na otoku Braču, nagrade  ‘Tin Ujević’ 2003. godine za zbirku soneta ‘Suze putuju’, nagradu Vladimir Nazor, 1959. godine, a godine 1982. za životno djelo, zatim povelju ‘Visoka žuta žita’ 2002. na Pjesničkim susretima u Drenovcima za sveukupni književni opus i trajni prinos hrvatskoj književnosti, te naposlijetku Europsku književnu nagradu.

Vesna Parun, najveća hrvatska pjesnikinja 20. stoljeća, sahranjena je, po vlastitoj želji, u grobnici majčine obitelji Mateljan-Andreis u Grohotama na Šolti.

  Objavljeno: 25.10.2021, 08:49h