Na današnji dan, 11. listopada 1895. godine u Splitu rođen je Jakov Gotovac.
Gotovac je praktički samouk, ali mnoga znanja prenose mu Josip Hatze i Antun Dobronić, koji ga je i oduševio za nacionalni smjer u glazbi.
Po želji roditelja Gotovac nakon gimnazije upisuje Pravni fakultet u Zagrebu, a 1920. odlučuje raskrstiti s pravom, odlazi u Beč i u klasi Johanna Marxa studira glazbu. Nakon povratka u domovinu u Šibeniku osniva Filharmonijsko društvo, a godinu dana kasnije, 1923. seli se u Zagreb u kojem će raditi do smrti 16. listopada 1982.
Jakov Gotovac bio je dirigent opere Hrvatskog narodnog kazališta i nenadmašni zborovođa akademskog društva Mladost. Gotovac je plodan skladatelj koji stvara veliki opus vokalnih i vokalno-instrumentalnih djela. Posebni su biseri hrvatske glazbe njegovo Simfonijsko kolo i skladba za zbor Koleda.
Zapaženo mjesto u hrvatskoj glazbi zauzima njegova opera Morana, a komična opera Ero s onoga svijeta, pisana na odličan libreto Milana Begovića, donijet će mu europsku slavu. Od praizvedbe 1935. Ero je, u prijevodu na devet jezika, izveden i na mnogobrojnim stranim opernim pozornicama.
Gotovac je bio zborovođa - praktičar, te je radio uglavnom sa muškim sastavima. Znameniti akademski muški zbor " Mladost - Balkan", proputovavši gotovo cijelom Europom i Bližim Istokom, redovito je - uz česte ovacije - pjevao i imao na svom repertoaru upravo Gotovčeve obradbe. One su s vremenom, (vjerojatno s pravim razlogom), postale svojevrsnim uzorkom modelom hrvatske pjesme iz Dalmacije, te u počecima sustavnog njegovanja "klapskog višeglasja" poslužile kao početni poticaj brojnim naraštajima novih, (što amaterskih, što profesionalnih) stručnjaka koji su se posvetili očuvanju, istraživanju, zapisivanju, te obradi (kao i javnoj izvedbi!) - ovog segmenta kulture hrvatskog Mediterana.
Objavljeno: 11.10.2013, 07:34h