Na današnji dan, 21. veljače 1917. godine; u Šibeniku se rodio poznati hrvatski arhitekt Ivan Vitić. Vitić je potomak je ugledne šibenske brodarske obitelji. “Solo arhitekt u kolektivističkom okružju” naslov je arhitektova portreta u monografiji Aleksandera Lasla.
Uz neovisnost, piše Laslo, beskrajno je volio i izazov - vlastiti brod dao je graditi u Engleskoj. Diplomirao je 1941. godine na Arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu. Arhitektonski ured osnovao je 1951. i na njegovu je čelu bio sve do smrti 1982. godine. Iako je bio svojevrsni “enfant terrible” jugoslavenske arhitektonske scene, sudjelovao je na državnim prezentacijama u svijetu, poput Izložbe suvremene jugoslavenske arhitekture u Londonu 1959. godine. Ukorijenjen u mediteranskoj kulturi, kao “temperamentni arhitekt lucidnog karaktera” primjenjivao je kolorirani dijagram (što je utjecaj grupa De Stijl) na pročeljima zgrada u Laginjinoj ulici u Zagrebu, kao i na hotelu Jadran u Šibeniku. Kao arhitekt, Vitić je izveo više od stotinu građevina.
Upravo je Vitić jedan od stvaratelja hrvatske poslijeratne moderne, autor čijim su se djelima inspirirali mnoge generacije arhitekata i studenata arhitekture sve do današnjih dana. Njegove brojne realizacije nastale su u sintezi iskustva internacionalne moderne arhitekture i elemenata lokalne graditeljske tradicije. Takav Vitićev pristup očituje se posebno u velikom broju njegovih građevina izvedenih u Dalmaciji, poput osmogodišnje škole u Šibeniku (1947), Društvenog doma u Komiži na Visu (bivši Dom JNA, 1961), zgrade Socijalnog osiguranja u Zadru (1958) i dr., a Vitićeva stambena zgrada u Laginjinoj ulici u Zagrebu (1958) postala je posljednjih godina landmark hrvatske poslijeratne moderne i kanonski primjer za diskusiju o modernom projektu.
Vitićev utjecaj na mlađe naraštaje je neupitan. Prisutnosti njegova djela u suvremenoj arhitektonskoj produkciji 40 godina poslije svjedoči studentska akcija čišćenja Doma JNA u Komiži 2002. godine u organizaciji studentske udruge Platforma 9.81 na međunarodnom studentskom seminaru Mega EASA, a arhitekti Njiric & Njiric na svojoj izložbi “Kalvariengürtel” u Antwerpenu 2001. prikazuju upravo Vitićevu zgradu u Laginjinoj, danas raspadajuće fasade, kao svoje konceptualno zaleđe.
Ivan Vitić umro je 21. Prosinca 1986. godine.
Objavljeno: 21.02.2013, 00:00h
.jpg)
