Nastavljaju se filmske večeri srijedom. Sutra, 17. listopada će tako u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić biti projekcija filma Gdje sanjaju zeleni mravi. Riječ je o redateljskom djelu Wernera Herzoga iz 1984. godine. Početak je u 20 sati.
Pustolov i radikal filma, Herzog je okrenuo leđa ne samo Zapadu i modernitetu, nego i raciju, naraciji i filmskoj formi u onoj mjeri u kojoj je ona preživjela modernistički prevrat. Okrenuo se Drugom u svakom smislu: drugim civilizacijama, drugim podnebljima, drugim duševnim stanjima, drugim spoznajnim putevima. Riskirajući producentski novac, fizičke patnje i život vlastite ekipe i sama sebe, bacao se iz jednog ekstremnog pothvata u drugi gradeći jedan od najzanimljivijih i najopasnijih opusa cjelokupnog filmskog modernizma.
Werner Herzog rođen je u Münchenu 1942. kao Werner Stipetić, noseći prezime oca Hrvata. Odrastao je u bavarskom mekom trbuhu Europe, od rana gajeći pustolovnu strast za filmom. Među mnogim mitovima koji se pletu oko Herzoga postoji i taj da je prvi scenarij napisao s 15 godina i da je prvi film snimio ukradenom kamerom. Posve samouk kao filmaš, debitirao je u 25. godini Znakovima života(Lebenszeichen), ratnom metafizičkom dramom u kojoj se pojavljuju mnogi elementi tipično hercogovske forme i sadržaja: prazni pejzaži, dugi onirički kadrovi, junaci u pobuni protiv društva i kozmosa. Od tog filma pa do Gdje sanjaju zeleni mravi (Wo die gruenen meisen traumen, 1984.)Herzog će u 17 godina snimiti desetak filmova tako različitih po inscenaciji i temi, a opet sličnih po rizičnosti, fanatizmu i opsesivnom traganju za utopijskim Drugim.
Objavljeno: 16.10.2012, 08:24h
