Poglavarstvo je danas donijelo Zaključak o planskim smjernicama u postupku donošenja III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Šibensko-kninske županije kako slijedi: U interesu povoljnog rješenja a ravnajući se, moguće, primjerom Rogoznice, preporuča se prioritetno obraditi turističku zona u dijelu otoka Žirja definirajući uvjete za ostanak do sada izgrađenih objekata. S obzirom na položaj gospodarske zone Lozovac (u neposrednom dodiru s prostorom Nacionalnog parka ""Krka"") i interes vlasnika da se zona prenamijeni u zonu turističko-ugostiteljske namjene potrebno je razmotriti tu mogućnost usprkos uvjetu iz Zakona da se nove zone mogu osnivati tek kada se ""potroše"" postojeće. Radi mogućnosti prikladnog korištenja peloida u zdravstvene svrhe, a na lokaciji Morinje, planirati osnivanje zone turističko-ugostiteljske namjene u kontaktu s građevinskim područjem naselja Jadrtovac. Revidirati namjenu sportsko-rekreacijske zone rezerviranu na otoku Kaknu kao zamjenu za otok Obonjan – ""otok mladosti"". Tijekom rada na Izmjenama i dopunama Prostornog plana Šibensko-kninske županije pobliže će se definirati uvjeti i smjer izgradnje. Revidirati sve turističko-ugostiteljske zone unutar naselja, prvenstveno, radi njihove veličine i, s obzirom na restrikcije ZOP-a, nikakvim uvjetima za njihovu ekonomičnu upotrebu. U dijelu ZOP-a koji se odnosi na naselje Šibenik (u granicama Generalnog urbanističkog plana grada Šibenika) omogućiti gradnju bez uvjeta udaljavanja 25m od obalne crte. Radi osobitog interesa za izgradnju na širokom prostoru tzv. Zablaćkog poluotoka, u veličini od oko 1000 ha, predvidjeti kombinaciju stambenih i turističko-ugostiteljskih namjena. Na tom prostoru pretpostavlja se i mogućnost za osnivanje jednog golf-igrališta sa svim pratećim objektima. Tijekom rada na Planu Grad Šibenik će dostaviti ""Prostorno programsku studiju istraživanja mogućnosti i turističkog potencijala poluotoka Zablaće"" kao podlogu ovoj namjeri. S obzirom na velike prometne potrebe i zahtjev da se sva susjedna naselja oslobode ""velikog"" prometa pa tako i svih negativnih efekata, na prostoru zone mješovite namjene Podi planirati mogućnost priključka na postojeću auto-cestu. Ispitati potrebu cestovnih obilaznica grada Šibenika i naselja Brodarica te naznačiti njihovu načelnu trasu, mjesta priključaka i osnovne prometne parametre. Precizno odrediti uvalu Boci kao lokaciju za smještaj glavne trajektne luke Zlarin.Isto se odnosi i na inicijativu da se u luci Koromašna na otoku Žirju osnuje alternativno pristanište, uz ono u uvali Muna. Planirati helidrome na svim naseljenim otocima šibenskog arhipelaga. Odlučno utvrditi da je odlagalište komunalnog otpada Bikarac isključivo na upotrebu Šibensko-kninskoj županiji. Sve teme koje se tiču eksploatacije mineralnih sirovina, poglavito, njihova smještaja, učiniti zavisnima od odredbi ovoga Plana. Radi mogućnosti smještaja automobila u više podzemnih etaža a u ime oslobađanja parternog prostora za što više ""zelenog"", razlikovati kis za podzemni dio i kis za nadzemni dio. Izdvojena gospodarska zona Šibenik-Ražine smještena je na jugoistočnom dijelu gradskog područja. Postojeće građevine (elektrolize, valjaonice i dr.) oblikovno su, urbanistički te naročito, sadržajno, neprimjerene gradskom prostoru te ih se namjerava postepeno premještati na prikladnije lokacije. Prostoru koji će biti „oslobođen“ proizvodnih pogona velikih dimenzija trebalo bi definirati namjenom tako da se omogući izgradnja građevina primjerenih naselju: građevine društvenog standarda, javni sadržaji te naposljetku i stambena gradnja. Promjena namjene dijela ove gospodarske zone omogućit će prometno i komunalno povezivanje krajnjeg istočnog dijela grada sa zapadnim i na taj način postepeno prikladnije urbaniziranje ovog prostora. S obzirom na višestruko raznovrstan interes i vlasništvo nad većim dijelom zemljišta te u tom smislu probleme u mogućnostima realizacije turističko-ugostiteljske zone na lokaciji Podsolarsko – rezalište moguće je, u prostornom modelu šireg prostora, u ovome dijelu vidjeti i građevinsko područje naselja s dominantnom stambenom funkcijom. Poglavarstvo je raspravljalo i o odlukama o donošenju Detaljnog plana uređenja ZONA 1 i 2 Poda koje će donijeti Gradsko vijeće Grada Šibenika temeljem obveza koje proizlaze iz odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji kao i utvrđene obveze iz Urbanističkog plana uređenje gospodarske zone Podi. Naime, potrebno je detaljnije razgraničiti funkcionalne cjeline (definiranjem građevinskih parcela) obzirom na predviđene planirane sadržaje i korisnike prostora,potrebno je dodatno optimiziranje urbanističkih parametara u pogledu funkcionalnosti, prometnih rješenja i ostalih infrastrukturnih sustava s trenutnim stanjem u prostoru kao i novoutvrđenim potrebama korisnika,optimizacija planiranih infrastrukturnih sustava i njihovo prilagođavanje utvrđenoj situaciji na terenu te planiranim sadržajima. Od stručnih podloga potrebnih za izradu detaljnog plana uređenja nositelj izrade se obvezuje stručnom izrađivaču dostaviti sljedeća idejna rješenja: idejno rješenje izgradnje cestovne mreže, idejno rješenje vodovoda i kanalizacije, idejno rješenje mreže elektroenergetike i telekomunikacijske mreže. Raspravljalo se i o Odluci o izradi Urbanističkog plana uređenja Most – Šibenik, koja se donosi temeljem obveza koje proizlaze iz odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji Prostornog plana uređenja Grada Šibenika. Današnji smještajni objekt sklopa ""Panorama"" na mostu ""Šibenik"", koji je izgrađen kao prateći sadržaj (motel – hotel) uz vidikovac na državnoj cesti (D8), s obzirom na nove gospodarske i dr. uvjete, ne zadovoljava mogućnost ekonomičnog poslovanja. Naime, smještajni kapacitet je takav da ne može osigurati smještaj niti jednom cijelom autobusu. Kako bi se osiguralo normalne uvjete za poslovanje i napredak ponude nužno je izvršiti dogradnje temeljnog kapaciteta i poboljšati prateću ponudu planirajući povećanje smještajnog kapaciteta i kompletiranje parcele športskim i rekreacijskim sadržajima. Odluku o izradi Urbanističkog plana uređenja područja Jamnjak – koju će kao i prethodne dvoije donijeti Gradsko vijeće-pojasio je pročelnik Červar. Dugo je vremena cijeli prostor u obuhvatu Plana živio kao prostor posebne namjene – vojarna sa skladištima. Od Domovinskog rata taj je prostor napušten sa zaostalim i devastiranim građevinama nekadašnje namjene. S obzirom da je cjelokupni prostor bio ograđen i nadziran sačuvani su znatni dijelovi visoke vegetacije – posebno, cijeli drvored čempresa. To bi u interesu budućeg rješenja trebalo sačuvati i kreativno interpretirati. Prostor nije na prikladan način priključen na infrastrukturu. Posebno se to odnosi na cestovni priključak. Zemljište je blago nagnuto prema sjeveroistoku s jednom manjom uzvisinom na sjeveroistočnom dijelu parcele. Krške je strukture i ne očekuju se znatniji problemi temeljenja građevina ali rukovodeći se iskustvom prije detaljnije tehničke razrade potrebno je u prikladnom rasteru ipak izvršiti geomehanička ispitivanja. Na stanovit način ovaj će prostor funkcionalno živjeti s postojećim stambenim naseljem JURASI pa će u programu izrade Plana to trebati uvažiti. Planira se osnivanje cjelovitog, suvremeno i potpuno opremljenog stambenog naselja kapaciteta oko 2.000 stanovnika. Visina izgradnje i svi drugi parametri u skladu s Prostornim planom uređenja Grada Šibenika. Na središnjem dijelu poželjno bi bilo osigurati prikladno veliki prostor za uređenje parka kojim bi se njegovala uspomena na važnog i zaslužnog sugrađanina ROBERTA VISIANIA – ""flora dalmatica"".Stanovnici će koristiti osnovnu školu na Šubićevcu ili Meterizama a unutar zone planirati odgovarajuće velike kapacitete predškolskih objekata – jaslice i vrtići. Prijedlog urbanističkog plana uređenja Zlarina upućen je na ponovljenu Javnu raspravu, zbog naputaka resornog ministarstva, promjene prostorno-planske regulative, ali i zbog smrti izrađivača Plana. Previđeno je javno izlaganje u Domu kulture u Zlarinu i to 7. kolovoza, uz napomenu kako primjedbe iz prvog postupka i dalje vrijede (dakle ne moraju se ponavljati). Područje građevinskog područja otoka Zlarina podijeljeno je na 10 prostornih cjelina po specifičnostima, a čitavo naselje je zaštićeno kao spomenička cjelina (što će tražiti posebne uvjete konzervatora).Detaljnim planom uređenja područja uvale Vrnaža utvrđujemo konačni prijedlog športske luke i komunalnog privezišta uz obvezu izrade Studije utjecaja na okoliš. Potrebna je revizija svih dosadašnjih maritimnih rješenja: u prostoru treba osigurati stanoviti broj komunalnih vezova, potrebna je izgradnja kopnenih sadržaja – središnje građevine i prateći sadržaji, sve je izraženija tendencija povecanja dužine broda pa je potrebno predložiti odgovarajuci raspored vezova, ulazne cinjenice stanja i funkcionalnog prijedloga te kapaciteta (broja vezova) iz generalnog urbanistickog plana na kojima je temeljena njegova izmjena i dopuna nece se sadržajno mijenjati. Ravnateljica Centra za pomoć i njegu Grada Šibenika, Vlasta Ćaleta-Jurić, podnijela je izvješće o radu Centra za 2007.g. Centar je osnovan zbog potreba temeljenih na rezultatima provođenja Programa međugeneracijske solidarnosti «Dnevni boravak i pomoć starijim osobama» Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, s ciljem poboljšanja kvalitete života starijih osoba pružanjem ciljanih i učinkovitih usluga, posebno onima koji se nalaze u stanju najveće potrebe. Time se ostvario novi model pružanja usluga putem ustanove socijalne skrbi, koji nije postojao na našem području i za kojim je bila potreba, pogotovo za starije osobe koje žive same, narušenog zdravlja i niskog socio-ekonomskog statusa. Povećanje broja starijih osoba, općenito, kao i povećanje onih koji su izolirani i prepušteni sami sebi, poodmakle dobi i uz nju vezanih funkcionalnih problema, nedovoljno institucionalnog smještaja, nedovoljna ponuda izvaninstitucijskih oblika skrbi su nametali potrebu ovakve ustanove. U 2007. godini Programom, kao temeljem za rad je obuhvaćeno 180 korisnika na području grada te otoka Žirja, Kaprija i Zlarina, a prema kriterijima i financijskoj konstrukciji Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz, dogovorenu participaciju Grada Šibenika. Program je provodilo 11 izvoditelja (voditeljica programa, 7 gerontodomaćica, 1 pomoćni radnik koji je i mornar na brodu, voditelj broda, voditeljica dnevnog boravka), odnosno tim koji je dogovoren na početku godine s nadležnim ministarstvom prema određenom broju korisnika. Plaću ravnateljice Centra je u, potpunosti, financirao grad. Svi izvoditelji programa su bili zaposleni na određeno vrijeme, sukladno vremenu izvođenja programa, odnosno prema potpisanom Ugovorom o izvođenju programa, te su time ostvarili kvalitetniji radni odnos što se pozitivno odrazilo i na kvalitetu rada s korisnicima i kroz veću motiviranost. Grad Šibenik je za provođenje programa, odnosno za naknade izvoditelja programa i plaću ravnateljice osigurao 415.288,00 kn, te za materijalne troškove 143,041 kn. Ukupna sredstva za rad Centra u 2007. god. iznose 558.831,18 kn. U okviru programa je organiziran rad dnevnog boravka za starije osobe što je, nakon određenog vremena i ponude različitih sadržaja, prepoznato kao izuzetno korisno. U sklopu tih aktivnosti ostvarena je suradnja s Medicinskom školom Šibenik, Gradskim vrtićima, Dječjim vrtićem «Žižula», Centrom za odgoj i obrazovanje «Šubićevac», Domom zdravlja Šibenik – patronažnom službom, a pomoć za provođenje aktivnosti smo dobili od raznih institucija čije sadržaje su starije osobe bile zainteresirane provoditi ili u njima sudjelovati. Aktivnosti medicinskog karaktera su organizirane i na otoku Žirju na koje se stanovništo, u nedostatku slične skrbi, odazvalo u velikom broju. Aktivnosti i sadržaji koje su starije osobe prepoznale kao korisne za njih, su zahtijevali dodatna sredstva, pa je njihovo realiziranje često bilo otežano. Pokazalo se da sredstva u programu određena za materijalne troškove nisu dostatna, a Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti traži uključivanje lokalne zajednice u provođenje takvih aktivnosti. Tijekom godine se pokazalo da su starije osobe bile zainteresirane za organiziranje prehrane u okviru dnevnog boravka ali po povoljnijoj cijeni i uz participaciju za one slabijih materijalnih mogućnosti. Isto tako je bila povećana potražnja za uslugama dostave gotove hrane u kuću koje nismo bili u mogućnosti realizirati kao posrednici s «Cvjetnim domom» koji nije ekipiran za pružanje takve usluge u većem opsegu. Kroz provođenje programa u protekle dvije godine starije osobe su se izjasnile da im dnevni boravak s ponudom različitih sadržaja odgovara u potpunosti za povećanje kvalitete života, ali da bi trebao biti organiziran izvan doma za starije «Cvjetni dom» i bliže središtu grada kao što je pokazala praksa u drugim gradovima, te funkcionalno opremljen primjereno njihovoj dobi. Za potrebe izvođenje programa na otocima koristio se, za to namjenjeni brod, čije troškove održavanja osigurava isto ministarstvo. Troškovi održavanja broda su visoki, a s obzirom da se upotrebljava samo za navedeni program nedovoljno je iskorišten te bi trebalo naći način uključivanja drugih, zainteresiranih institucija i druge poslove kojima bi se povećala učinkovitost broda.Struktura korisnika je određena kriterijima programa što znači da su obuhvaćene osobe nižeg materijalnog statusa, samačka domaćinstva, starije osobe teško narušenog zdravlja i najčešće bez uže obitelji. Zaključkom je priznato pravo na na plaćenu naknadu za priključenje građevine na komunalnu infrastrukturu Ivi Rudanu iz Šibenika, Dragi Živkoviću iz Šibenika Anti Rupiću iz Šibenika, Bošku Mileti iz Šibenika. Nakon provednog natječaja za izbor pročelnika za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, na koji se kao jedini kandidat javila Ljiljana Giljanović, koja ispunjava natječajne uvjete, jednoglasno je izabrana za pročelnicu. Pod zadnjom točkom Ksenija Slavica, pročelnica Odjela za financije Grada Šibenika, imenovana je za v.d. direktora Otoka mladosti s datumom 18. Srpnja, a nakon što je dosadašnji direktor Zoran Radovčić podnio zahtjev da ga se razriješi dužnosti.
Objavljeno: 17.07.2008, 11:40h
