Javna tribina pod nazivom „Što bi energana donijela stanovnicima Šibensko-kninske županije i Šibeniku“ održana je danas u šibenskoj Gradskoj vijećnici u organizaciji portala Šibenski portal i Šibenik News te u partnerstvu s CGO Bikarac.
Na tribini o potencijalnoj gradnji energane u Šibeniku, koja je bila otvorena za sve zainteresirane građane, sudjelovali su prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, predsjednica Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom, Josip Katalinić iz udruge Krizni eko stožer Marišćina, Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada, Robert Podrug, direktor CGO Bikarac te predstavnik Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Mirko Budiša.
Šibenski gradonačelnik Željko Burić također je sudjelovao na tribini, a u svom uvodnom govoru je istaknuo kako se u Šibenik neće dovoditi ničije tuđe smeće jer sve ostale županije grade, ili su već sagradile svoje centre za gospodarenje otpadom. Također je dodao kako su energane već stara priča u Zapadnoj Europi gdje njih oko 500 iz otpada proizvodi električnu energiju i toplinu.
„Sustav gospodarenja otpadom je kružan te se mora završiti cijeli ciklus koji nitko još u Hrvatskoj nije završio, a na kraju tog kruga je energana. Šibenik je sa svojim centrom za gospodarenje otpadom napravio maksimum koji se do ovog trenutka mogao napraviti. Zašto baš Šibenik? To je rezultat izuzetne suradnje koju Grad Šibenik ima s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te su nam odobrena sredstva za financiranje studije izvodljivosti i projektno-tehničke dokumentacije potencijalne energane. Tek nakon dovršetka te studije ćemo dobiti relevantne podatke treba li nam energana, u kojem obimu i koji bi bio njezin utjecaj na okoliš“, kazao je gradonačelnik Burić dodavši kako će Grad zauzeti čvrsti stav o energani onog trenutka kada dobije relevantne podatke.
Prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić napomenula je kako spalionice zapravo više ne postoje budući da se iz otpada mora izvući sav njegov energetski potencijal.
„Prema pravilima Europske unije energana smije raditi samo ako ima 60 posto energetsku iskoristivost, što znači da proizvodi struju, ali se mora iskoristiti i toplina. Hrvatska i Malta su, inače, jedine dvije europske zemlje koje još nemaju energanu“, rekla je profesorica Anić Vučinić.
Mirko Budiša iz Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša napomenuo je kako energana može raditi samo ako ispoštuje sve ekonomske, tehnološke, zdravstvene i okolišne aspekte.
„Sve dok se ne dobiju odgovori na ta četiri ključna pitanja, a dobit će se kroz spomenutu projektno-tehničku dokumentaciju, ne možemo odgovoriti hoće li energana zaista biti izgrađena na Bikarcu. Činjenica je da se Grad Šibenik obratio Fondu sa zahtjevom za sufinanciranje izgradnje energane, a donošenje novog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kojim se omogućava izgradnja energana u centrima, nam je bio prvi znak da možemo sufinancirati takav projekt. Ne smijemo zaboraviti da će prema dopuni europske direktive o otpadu do 2035. godine na odlagališta moći biti odloženo maksimalno 10 posto od ukupne količine otpada. Dakle, bez energana to neće biti moguće postići. U Europi se trenutačno oko 25 posto otpada spaljuje u energetskim postrojenjima“, kazao je Budiša te dodao kako reciklaža, koja se često spominje kao alternativa, nije ni u kakvoj suprotnosti s energetskom obradom otpada.
Josip Pavlović iz Ekologije grada kazao je kako se ne može uspostaviti funkcionalan sustav gospodarenja otpadom bez energana.
„Ovaj model koji trenutačno imamo u Hrvatskoj, a to je sustav odlaganja otpada, neupitno stvara veću štetu nego potencijalni sustav energana. U našoj državi je otprilike 20 tisuća ilegalnih odlagališta otpada, a u Šibensko-kninskoj županiji je oko 220 takvih lokacija. Svaki hrvatski građanin u jednom danu proizvede 1,4 kilograma otpada, a zagrebačka vlast bi sada dala sve na svijetu da se nalazi u poziciji u kojoj se nalazi Šibenik“, rekao je Pavlović.
Josip Katalinić iz Kriznog eko stožera je u video obraćanju naglasio kako se već više od 10 godina bori protiv bilo kakve spalionice smeća radi nepoštivanja EU direktiva, nepostojanja energetske i financijske isplativosti takvih postrojenja te zdravstvene pogubnosti projekta.
Direktor Bikarca Robert Podrug dodao je kako je Bikarac treći centar za gospodarenje otpadom koji je u funkciji u Republici Hrvatskoj.
„S idejom gradnje energane ne rušimo hijerarhiju raspolaganja otpadom, odnosno upravo bi njezinom izgradnjom pravilno završili kružno gospodarenje otpadom te proizvodili električnu i toplinsku energiju iz otpada“, naglasio je Podrug.
Nakon izlaganja o temi uslijedila je rasprava zainteresiranih sudionika, odnosno predstavnika javnosti sa stručnjacima koji su govorili na tribini.
Objavljeno: 17.12.2024, 20:16h
