U sklopu projekta „Raspršeni hotel Šibenik“, u organizaciji Grada Šibenika, Turističke zajednice grada Šibenika i Udruge „Raspršeni hotel Šibenik“, a uz potporu Ministarstva turizma kroz program poticanja inovacija u turizmu „Inovativni turizam“ U 2013. godini, 22. i 23. siječnja 2014. godine u Gradskoj vijećnici održane su prva i druga radionica o organizaciji raspršenog hotela Šibenik za članove udruge „Raspršeni hotel Šibenik“.
Cilj radionica je interaktivno sudjelovanje sudionika kroz argumentiranu raspravu, konstruktivne prijedloge i postavljanje problema, iznalaženje najboljih mogućih rješenja uz visoki stupanj konsenzusa sudionika.
Novosti u razvoju projekta raspršenog hotela Šibenik je sudjelovanje konzultanta na projektu.
Robert Baćac je osim višegodišnjeg relevantnog iskustva u turizmu (v.d. direktora TZ grada Pula, Pomoćnik ministra mora, turizma, pomorstva i razvitka, samostalni konzultant za turizam, ruralni razvoj i privatni sektor), upravljao zadrugom Ruralis – zadruga agroturizma i ruralnog turizma Istre.
Druga novost je izmjena pravilnika Ministarstva turizma o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smještaj do kraja siječnja ili početka veljače. Ministar turizma Darka Lorencina. najavljuje da će se u njemu naći i definicija kategorije difuznih hotela, što je novost u hrvatskom turizmu.
Na prvoj radionici obradila se tema: Definiranje modela i zadataka upravljačke strukture raspršenog hotela.
Cilj organizacije ovakvih vrsta hotela je popularizirati povijesne jezgre kroz turističke usluge, odnosno potaknuti razvoj autentičnih turističkih usluga, a u isto vrijeme očuvati i popularizirati tradicijsku kulturu i generirati prihod u cijeloj zajednici, odnosno potaknuti novu vrijednost kroz novi turistički proizvod. Po filozofiji poslovanja, raspršeni hotel u isto vrijeme predstavlja dom (ideja je da se gost osjeća intimno kao kod svoje kuće u smislu organizacije smještaja) i hotel (obzirom da ima sve hotelske usluge koje gostu mogu biti na raspolaganju).
Raspršeni hotel je receptivna struktura sastavljena od više povezanih ponuđača smještaja s jedinstvenim upravljanjem (upravom). Vrlo je važno naglasiti da organizacijom raspršenog hotela i poslovanje istim (ugovorno povezivanje) iznajmljivači NE gube svoju autonomnost. Oni i dalje ostaju registrirani na isti način kao i do sada i autonomno posluju na isti način kao i do sada (punjenje kapaciteta) s time da raspršeni hotel nije usmjeren na postojeće goste privatnih iznajmljivača već će se usredotočiti na ciljne skupine kojima bi starogradska jezgra Šibenika bila zanimljiva kao i na organizaciju boravka gostiju u hotelu u periodu predsezone, posezone i zimskih mjeseci.
Svaki dionik (iznajmljivač, član Udruge) ulazi sa svojim smještajnim kapacitetima. Među zainteresiranima se raspravljalo o konsenzusu s koliko smještajnih jedinica svaki dionik ugovorno se povezuje s hotelom: sa cjelokupnim smještajem; s dvije smještajne jedinice ili jednom smještajnom jedinicom jer svi članovi nemaju isti broj smještajnih jedinica. Želi se svakako izbjeći moguća konkurencija unutar hotela u smislu da bi neki smještajni kapaciteti mogli biti popunjeniji od ostalih, a neki iznajmljivači protežiraniji od drugih. To će biti moguće riješiti programiranjem (posebnim programom) za poslovanje centralne recepcije u smislu popunjenja smještajnih jedinica prema zadanim modelima pretraživanja (nekoliko opcija).
Raspršeni hotel nudi slijedeće osnovne usluge: usluge smještaja (privatni iznajmljivači – dionici raspršenog hotela); usluge prijema (kroz organizaciju centralne recepcije); usluge doručka (raspršeni hotel imati će partnera – ugostitelja koji nudi doručak ili će usluge doručka sam organizirati gostima po principu cateringa); restoranske usluge (raspršeni hotel ima partnera koji nudi usluge ručka i večere); zajednički dnevni prostor za goste (biti će organiziran u prostoru centralne recepcije); animacija gostiju u suradnji s agencijom partnerom (organizacija slobodnog vremena gostiju kroz kreiranje itinerera, organizaciju izleta, atraktivnih sadržaja itd.).
Raspršeni hotel omogućuje dionicima hotela (privatni iznajmljivači koji su ugovorno povezani u hotel) razne servisne usluge: zajedničku nabavu (potrošni materijal npr. koji se može dobiti po povoljnijim cijenama); zajedničko računovodstvo (radi smanjenja troškova); kartično poslovanje (obzirom da privatni iznajmljivači ne mogu sklapati ugovore s kartičnim kućama); zajedničko osiguranje gostiju od posljedica nesretnog slučaja; rješavanje parkinga za goste hotela (kratki parking za iskrcavanje prtljage i višednevni parking) i organizacija transporta prtljage do smještajne jedinice; unificiranje putokaza i turističkih informativnih mapa; ugovaranje dodatnih servisnih usluga za goste (mjenjačnica, suvenirnica itd.).
Raspršeni hotel ima organiziranu centralnu recepciju, odnosno „Front office“. Poslove centralne recepcije, a samim time i raspršenog hotela obavljaju zaposlenici. Zaposlenici su profesionalno zaposleni, ne volontiraju. Ne mogu biti iz redova iznajmljivača tj. vlasnici smještaja (radi izbjegavanja sukoba interesa). Obavljaju poslove postavljene poslovnim planom i opisom radnog mjesta. Za početak centralna recepcija trebala bi imati dva profesionalna zaposlenika: voditelj recepcije i londiner („mali od recepcije“). Odgovaraju vlasniku hotela tj. Udruzi i za svoj rad dobivaju plaću.
Na drugoj radonici obradila se tema: Financiranje poslovanja raspršenog hotela.
Na ovoj radionici detektirali su se detaljno svi mogući troškovi i to fiksni: administrativni i režijski troškovi (el.energija, voda, grijanje, hlađenje, plaće zaposlenika, potrošni materijal, osnovna sredstva itd. te varijabilni troškovi kao što su troškovi marketinga i promocije itd.
S druge strane bilo je potrebno definirati prihode hotela i njihove izvore: u prvom redu to su provizije na popunjavanje smještaja iznajmljivača uključenih u raspršeni hotel – visina provizije koja ostaje raspršenom hotelu dogovara se konsenzusom; prihod od prodaje itinerera, paketa proizvoda (kreiranje turističkih programa i doživljaja i ostalog koje centralna recepcija osmišljava za svoje goste). Svakako treba računati i na moguće financiranje iz lokalnog, regionalnog i državnog proračuna po principu potpora kroz programe poticanja te strukturnih fondova EU kada budu u provedbi. Potrebno je dogovoriti razinu članarina i udjela u financiranju troškova hotela od strane dionika.
Samo financiranje raspršenog hotela Šibenik trebao bi se odvijati po modelu održivosti u razdoblju od pet godina kada bi se sukcesivno povećavali prihodi od poslovanja hotela a smanjivali prihodi od članarina i vlastitih sredstava dionika, odnosno utvrditi razinu njihove spremnosti u financiranju poslovanja u petogodišnjem planu.
Cjenovna politika hotela dogovarala bi se s dionicima hotela: za smještaj bi cijene ostale nepromijenjene tj. koristila bi se sadašnja razina postignutih cijena kod iznajmljivača s mogućnošću korekcije na više obzirom na poslovanje kroz raspršeni hotel i pružanje kompleksnijih (hotelskih) usluga. Cijene ostalih usluga kao što su kreiranje programa i itinerera za goste (paketi usluga) bazirali bi se na troškovnom modelu (kalkulacija troškova i marže).
Na radionicama je bilo prisutno 20 članova Udruge koji su proaktivno sudjelovali u definiranju postavljenih problemskih modela prema tematici radionice, a radionice je moderirao konzultant na projektu Robert Baćac.
Sljedeće radionice su planirane sredinom veljače o čemu će svi iznajmljivači u staroj gradskoj jezgri biti na vrijeme obaviješteni.
Objavljeno: 27.01.2014, 09:24h
