U povodu 500. obljetnice osnivanja gabele za sol kod Šibenika, u organizaciji Državnog arhiva u Šibeniku, Tvrđave kulture Šibenik i Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru te uz potporu Ministarstva kulture i medija, danas je u Edukacijskom kampusu Tvrđave sv. Ivana otvoren Znanstveni skup Šibenik i Skradin na imperijalnom pograničju (15. – 18. st.). Događaj je okupio 18 izlagača iz 12 uglednih znanstvenih i javnih ustanova iz pet gradova - Šibenika, Zadra, Splita, Zagreba i Beograda.
Otvorenju skupa na Tvrđavi sv. Ivana, uz predstavnike organizatora, prisustvovali su i gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić, izaslanica Ministarstva kulture i medija, pročelnica Konzervatorskog odjela u Šibeniku Angela Bujas, župan Šibensko-kninske županije dr. sc. Marko Jelić te gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković. U uvodnoj riječi Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica JU Tvrđava kulture Šibenik podsjetila je, uz ostalo, kako će se uskoro napuniti tri godine rada Kampusa, jedinstvenog prostora na jednoj povijesnoj utvrdi u nacionalnim okvirima te je izrazila uvjerenje kako će Kampus i u budućnosti biti mjesto održavanja značajnih događanja i manifestacija.
Poželjevši sudionicima Znanstvenog skupa dobrodošlicu u Grad Šibenik i čestitavši organizatorima na odabiru mjesta održavanja tako važnog događaja, gradonačelnik Željko Burić kazao je kako Šibenik, zahvaljujući svojoj kulturno-povijesnoj baštini valoriziranoj na poseban način, u posljednjem desetljeću bilježi napredak i uzlet na mnogim područjima.
"Ovaj će Znanstveni skup rezultirati Zbornikom radova koji će značiti dodatni zamah aktivnostima na kojima smo do sada intenzivno, ali samozatajno radili. Već duže vrijeme, naime, radimo na rekonstrukciji Gabele te valorizaciji područja oko Male soline i Velike soline kod Zablaća. Pri tome se rukovodimo povijesnim činjenicama o živoj trgovini solju i njezinoj važnosti u povezivanju među narodima, trgovini koja je nekoć, u davna vremena bila pokretač razvoja i prosperiteta, a te su povijesne vrijednosti u drugim društveno-političkim okolnostima bile zasute troskom i marginalizirane. Ono što ćete znanstveno iznjedriti na ovom skupu bit će temelj za aplikaciju novog projekta i stvaranja nove kulturno-povijesne atrakcije Grada Šibenika - rekao je gradonačelnik Burić.
Prisutnima su se obratili i šibensko-kninski župan Marko Jelić te dr. sc. Kristijan Juran s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru naglasivši kako je 500. obljetnica osnivanja gabele za sol kod Šibenika to važnija kada se zna da je riječ o mjestu gdje se naplaćivala pristojba za sol, svojevrsnom carinskom uredu i značajnom infrastrukturnom objektu, ne samo za Šibenik kojemu je priskrbio gospodarski zamah, već i za cijelu mletačku Dalmaciju.
Rektor sveučilišta u Zadru, prof. dr. sc. Josip Faričić, iskoristio je priliku čestitati Gradu Šibeniku na obnovi gradskih utvrda i nastavku ulaganja i stavljanja u funkciju vrijedne kulturno-povijesne baštine.
"Fortifikacijski sustav je nastao upravo zašto što je Šibenik bio važna točka Jadrana u imperijalnom sučeljavanju Osmanlijskog imperija i Mletačke Republike. Šibenik je izvrstan primjer, ne samo o tome kako baštinu obnoviti, već i staviti u najplemenitiju moguću funkciju. Današnji skup svjedoči o tome da ovo nije bilo samo područje izloženo različitim oblicima ratnih sukoba, već područje višestruke razmjene dobara na svakodnevnoj razini"– rekao je rektor Farčić.
Zahvalivši znanstvenicima koji su u dosadašnjem radu ukazali na spoznaje koje dovode do boljeg razumijevanja složenih odnosa između dvije imperijalne sile, Osmanlijskog carstva i Venecije, Antonijo Brajković, gradonačelnik Skradina, kazao je, uz ostalo, kako su te sile oblikovale velikim dijelom višestoljetnu sudbinu našeg područja. Dotaknuo se važnosti skupa kroz istaknutu obljetnicu osnivanja gabele za sol kod Šibenika.
"To nije samo faktografski podatak, već poruka kako se i u ono vrijeme, osim sukoba i natjecanja imperijalnih sila, događalo i nešto dobro, prije svega ekonomija i trgovina i, kao uvijek, nadvladala je potreba za stabilnošću" - zaključio je Brajković.
Na ovaj način, poručili su organizatori Znanstvenog skupa Šibenik i Skradin na imperijalnom pograničju (15. – 18. st.), prisjećamo se trenutka kada su šibenski knez Bernardin Taiapiera, mletački diplomat Pietro Zeno i osmanski emin Džafer Čelebi potpisali ugovor o ustanovljenju gabele i skladišta soli u Mandalini pokraj Šibenika, 10. travnja 1525. godine. Ugovor je u značajnoj mjeri odredio odnosno preusmjerio mletačko-osmanske odnose na širem području Šibenika, šibenska je sol prepoznata kao potencijal za uspostavu trgovačkih odnosa između osmanskih i mletačkih podanika, a šibenskoj je komuni time omogućen gospodarski zamah, barem do Ciparskog rata. Ugovor nam je poslužio kao podloga za razmatranje različitih aspekata mletačko-osmanskih odnosa na šibensko-skradinskom pograničju od 15. do 18. stoljeća.
Prigodna izložba koja je sinoć otvorena na Tvrđavi sv. Mihovila i izlaganja na skupu prilika su za ispunjenja mnogih historiografskih praznina, otvaranja novih istraživačkih perspektiva i plodne rasprave o ovom značajnom razdoblju šibenske povijest
Objavljeno: 04.04.2025, 13:06h
