Danas, 28. rujna 2020. u 13 sati, uoči blagdana sv. Mihovila, Dana grada Šibenika, u Knjižnici će biti predstavljena knjiga Josipa Lisca Šibenske i druge kroatističke teme, koju je Knjižnica objavila zajedno s Ogrankom Matice hrvatske u Zadru u ediciji Faust u kolovozu ove godine. Osim dvadeset sedam tekstova koje je Josip Lisac objavio u stručnoj i znanstvenoj periodici i znanstvenim zbornicima, knjiga sadrži i opsežnu bibliografiju, kazalo osobnih imena i bilješku o autoru.
Nakon pozdravnih riječi Vilijama Lakića, ravnatelja Knjižnice, i dr. sc. Radomira Jurića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Zadru, knjigu će, uz autora, predstaviti izv. prof. dr. sc. Gordana Čupković i doc. dr. sc. Ivica Vigato, oboje s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru.
Prof. dr. sc. Josip Lisac od 1978. do umirovljenja 2019. predavao je na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, od 2003. kao redoviti profesor u trajnom zvanju; 2020. postao je profesor emeritus toga sveučilišta. Osnovni mu je znanstveni interes dijalektologija i povijest hrvatskoga jezika. Sa šibenskom gradskom knjižnicom surađuje otkad je s Josipom Bratulićem, Branimirom Glavičićem i Mirjanom Šokotom priredio kritičko izdanje knjige Fausta Vrančića Život nikoliko izabranih divic, tiskane u Rimu 1606. Lisac je za novo izdanje, koje je Knjižnica objavila u nizu Bašćina 1995. godine, transkribirao Vrančićev tekst, zajedno sa Šokotom, i napisao studiju „Hrvatski jezik i Faust Vrančić s osobitim obzirom na Život nikoliko izabranih divic“. S Mirjanom Šokotom priredio je, prema rukopisu koji se čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, prvi putopis na hrvatskom jeziku, Putovanje k Jerozolimu god. 1752 Jakova Pletikose, koji je Knjižnica objavila u ediciji Bašćina 2002. godine. S Terezijom Zemljić i Hrvatinom Gabrijelom Jurišićem priredio je Knjigu od uspomene, zapis o ustanovljenju Družbe sestara franjevki od Bezgrješne u Šibeniku i o njezinu životu od 1673. do 1784. Za tu je prigodu transkribirao bosančicom pisan izvorni tekst o ustanovljenju Družbe i napisao studiju o jezičnim značajkama te šibenske kronike napisane hrvatskom ćirilicom, koja sadrži i Regulu reda. Knjigu je Knjižnica objavila zajedno s Družbom u nizu Bašćina 2005. godine. Godinu ranije, 2004., u ediciji Faust Knjižnica je objavila Liščevu knjigu Faust Vrančić i drugi, koja sadrži niz jezičnopovijesnih ogleda, od kojih dio odnosi i na „sinove šibenskoga kraja“ (Fausta Vrančića, Jakova Pletikosu, Blaža Jurišića, Vinka Nikolića, Miroslava Kravara). Priredio je i pjesničku zbirku Moj grad Vinka Nikolića iz 1941., koju je Knjižnica objavila zajedno s Družbom „Braća hrvatskoga zmaja“, Zmajskim stolom u Šibeniku, 2007. godine u nizu Bašćina. Te Liščeve knjige, kao i ova najnovija, govori o njegovu velikom interesu za šibensku jezičnu povijest, kojoj je posvetio dio svoga bogatog opusa (osim brojnih radova u časopisima i zbornicima, objavio je i mnoge knjige, za što je dobio više nagrada, među njima Nagradu HAZU 2000. godine i Nagradu Judita za najbolju knjigu o hrvatskoj književnosti 2013. godine).
Objavljeno: 28.09.2020, 10:19h
