Danas, 17. travnja u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić održat će tribina "Zagora, nepoznata ili prepoznata zemlja" koja počinje u 17 sati. U sklopu tribine bit će predstavljen zbornik radova s Međunarodnog znanstvenog skupa Zagora između stočarsko-ratarske tradicije te procesa litoralizacije i globalizacije. Sudjeluju: prof. dr. sc. Marko Radačić, prof. dr. sc. Damir Magaš, prof. dr. sc. Josip Faričić, Ante Blaće, prof., prof. dr. sc. Mate Matas, mr. sc. Nedjeljko Marinov, Jakov Grbeša, prof., i dr. sc. Jadran Kale. Organizatori su Veleučilište u Šibeniku, Sveučilište u Zadru, Kulturni sabor Zagore i Ogranak Matice hrvatske Split.
Prostor Zagore u suvremenim okolnostima urbanizacije, litoralizacije i globalizacije proživljava korjenitu preobrazbu. Područje bogate prirodne i kulturne baštine u sjeni je pozitivnih modernizacijskih procesa te u periferiji u odnosu na jezgru društveno-gospodarskih aktivnosti na nacionalnoj i regionalnoj razini. Bez obzira na značajne razlike u tumačenjima pojmova Zagora i Dalmatinska zagora, odnosno određivanju njihova prostornog obuhvata, pripadnici različitih struka i znanstvenih područja jedinstveni su u ocjenama kako taj prostor predstavlja tipičan primjer tzv. problemskih i nedovoljno istraženih područja u Hrvatskoj. Iako se nalazi u neposrednom zaleđu Splita ili drugog hrvatskog grada po veličini,
Zagora ima obilježje gospodarski zaostalog i demografski ispražnjenog prostora. Intenzivno iseljavanje stanovništva, posebno radno i reproduktivno najsposobnijih skupina, utjecalo je na smanjivanje stopa nataliteta (u brojnim selima u posljednjih nekoliko desetljeća nije uopće zabilježena pojava rađanja) i naglo povećanje stopa mortaliteta, a time i na izumiranje brojnih zaselaka i sela te na nepovoljni sastav stanovništva po dobi i spolu, školskoj spremi, aktivnostima i sl. Osim za lokalne okvire, demografski i gospodarski zapuštena Zagora predstavlja neprirodnu i opasnu činjenicu i za primorska središta jer se radi o njihovu prijelaznom prostoru prema širem nacionalnom i kontinentalnom zaleđu, ali i nekadašnjem izvoru radne snage i materijalnih dobara.
O nedovoljnoj istraženosti Zagore, uz ostalo, svjedoči i činjenica da je za veliku izložbu održanu u Zagrebu 2007. godine (na kojoj su predstavljeni brojni materijalni i pisani dokazi o nekad vitalnijoj Zagori, odnosno o njezinim etnografskim, povijesnim, gospodarskim, kulturološkim i drugim posebnostima kao i o snažnim vezama s primorskim središtima) za taj prostor korišten naziv Nepoznata zemlja.
Objavljeno: 17.04.2012, 00:00h
