Izaslanstvo Udruge gradova održalo je danas radni sastanak s predsjednikom Republike Hrvatske prof.dr. Ivom Josipovićem na kojem se razgovaralo o potrebi daljnje decentralizacije poslova i sredstava, načelima za promjene administrativno-teritorijalnog ustroja te ustavnopravnim izazovima u suradnji lokalne samouprave i središnje vlasti. Delegacija Udruge gradova obavijestila je predsjednika Josipovića da se decentralizacijom izdavanja akata vezanih uz gradnju u velikim gradovima broj neriješenih predmeta prepolovio, a građani u svakom trenutku mogu provjeriti stanje svog predmeta putem weba ili sms porukom. To samo potvrđuje činjenicu da se funkcionalnom i fiskalnom decentralizacijom postiže veća učinkovitost obavljanja javnih poslova i približava javna usluga građanima te osigurava veća stablinost države u odnosu na gospodarska kretanja[1]. Delegacija Udruge gradova izrazila je negodovanje zbog toga što su decentralizacijski procesi u Republici Hrvatskoj iznimno spori. Prvi val decentralizacije iz 2001. godine nije proširen na ostale gradove čak ni nakon 10 godina uspješne provedbe decentraliziranih poslova u 32 grada, niti su dodatne ovlasti u decentraliziranim resorima prenesene na 32 grada. Delegacija je zatražila potporu predsjednika na ubrzavanju procesa decentralizacije u Hrvatskoj. Delegacija je ujedno obavijestila predsjednika da je Udruga gradova podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o porezu na dohodak zbog izostanka konzultacija između države i lokalne samouprave. U slučaju izmjena zakona koje su pripremljene uz adekvatne konzultacije s lokalnom samoupravom primjećuje se da lokalna samouprava bez većih poteškoća provodi propise i da takvi propisi omogućavaju učinkovitije obavljanje javnih poslova. Stoga je delegacija zatražila predsjednika da nastavi zagovarati nužnost dijaloga između države i lokalne samouprave. Pored šibenskog gradonačelnika dr. Ante Županovića, ujedno i člana Predsjedništva Udruge gradova, na sastanku su sudjelovali: - Vojko Obersnel, predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Rijeke - Davor Žmegač, potpredsjednik i gradonačelnik Kutine - Željko Sabo, potpredsjednik i gradonačelnik Vukovara - Andro Vlahušić, član Predsjedništva i gradonačelnik Dubrovnika -Zvonimir Vrančić, član Predsjedništva i gradonačelnik Zadra - Branko Hrg, član Predsjedništva i gradonačelnik Križevaca - Giovanni Sponza, član Predsjedništva i gradonačelnik Rovinja - Ivan Hanžek, član Predsjedništva i gradonačelnik Zaboka - Mirko Duspara, član Predsjedništva i gradonačelnik Slavonskog Broda - Darko Nekić, član Predsjedništva i gradonačelnik Senja - Mladen Karlić, član Predsjedništva i gradonačelnik Vinkovaca .Udio lokalne samouprave u ukupnim javnim izdacima pokazatelj je funkcionalne i fiskalne decentralizacije zemlje. U Hrvatskoj se taj udio kreće oko 15%. U europskim zemljama kreće se od 5.5% u Grčkoj do 64.2% u Danskoj. Uspoređujući utjecaj globalne gospodarske krize na pojedine europske zemlje može se zaključiti da su značajnije decentralizirane države otpornije na negativna gospodarska kretanja i brže se oporavljaju od posljedica gospodarske krize (Danska 64.2, Švedska 47.4, Finska 41.2) za razliku od centraliziranih zemalja (Grčka 5.5, Portugal 13.4, Irska 18.8).
Objavljeno: 07.12.2010, 21:52h
