Jučer, 14. studenog, na Interliberu je predstavljen novi roman Ive Brešana „Sedam stuba do trona“.
Riječ je o djelu koje oštro kritizira bolesno hrvatsko društvo. Naime, glavni se Brešanov lik Kristijan obračunava s predstavnicima tog bolesnog društva, te ih zapravo ubija. Brešan kroz svoj roman daje živu sliku hrvatske tranzicijske stvarnosti u kojoj se urušava moralni sustav te nastaje kapitalizam balkanskoga tipa. "Sedam stuba do trona" objavio je zagrebački nakladnik Profil.
Ivo Brešan je rođen 27. svibnja 1936. godine u Vodicama. U Šibeniku je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnički voditelj Centra za kulturu "Šibenik" i Međunarodnog dječjeg festivala, a također je postao ravnateljem Šibenskog kazališta.
Godine 1955. počinje pisati, a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Ubrzo postaje jedan od najpopularnijih dramskih pisaca ex-Yu. Njegove drame izvođene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim književnosti, piše i filmske scenarije - isprva s Krstom Papićem, zatim za Veljka Bulajića, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja.
Riječ je o djelu koje oštro kritizira bolesno hrvatsko društvo. Naime, glavni se Brešanov lik Kristijan obračunava s predstavnicima tog bolesnog društva, te ih zapravo ubija. Brešan kroz svoj roman daje živu sliku hrvatske tranzicijske stvarnosti u kojoj se urušava moralni sustav te nastaje kapitalizam balkanskoga tipa. "Sedam stuba do trona" objavio je zagrebački nakladnik Profil.
Ivo Brešan je rođen 27. svibnja 1936. godine u Vodicama. U Šibeniku je pohađao osnovnu školu i gimnaziju, a studirao je slavistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Radio je kao srednjoškolski profesor u šibenskoj gimnaziji, potom kao umjetnički voditelj Centra za kulturu "Šibenik" i Međunarodnog dječjeg festivala, a također je postao ravnateljem Šibenskog kazališta.
Godine 1955. počinje pisati, a prvi veliki uspjeh doživljava 1971. djelom Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja. Ubrzo postaje jedan od najpopularnijih dramskih pisaca ex-Yu. Njegove drame izvođene su u gotovo svim kazalištima ondašnjih kulturnih centara. Osim književnosti, piše i filmske scenarije - isprva s Krstom Papićem, zatim za Veljka Bulajića, a potom za svog sina Vinka Brešana, redatelja.
Godine 2008. je dobio nagradu Ksaver Šandor Gjalski za roman Katedrala.
Objavljeno: 15.11.2012, 09:35h
