Na današnji dan 18. siječnja 1870. godine šibensko kazalište je dobilo odobrenje za korištenje.
Grad Šibenik svoje prvo kazalište dobio je 1870. godine. Iako je planova bilo i puno prije, upravo je inicijativa građana predvođena bogatim posjednicima, intelektualcima i obrtnicima urodila plodom. Šibenska općina prihvatila je prijedlog za izgradnju kazališta. S obzirom da je općina bila u lošoj financijskoj situaciji izgradnju kazališta prepustila je građanima, odnosno Društvu šibenskog kazališta koje je osnovano 1864. godine. Zamišljena dvorana kazališta bila je dovoljno prostrana i vrlo skladna, zapravo reprodukcija u malom venecijanskog kazališta „Teatro Fenice“. Autor projekta bio je Trogiranin Josip Slade, a prema nekim navodima Pavao Mazzoleni uspio je „incognito“ doći do nacrta.
Potpuno uređeno kazalište 18. siječnja 1870. godine dobilo je odobrenje za korištenje. Predviđeno je za 500 osoba, a ispod svake druge lože postavljeni su medaljoni s imenima i stiliziranim portretima talijanskih pjesnika i skladatelja, Dante Aligheri, Carlo Goldoni, Gioachino Rossini, Vincenzo Bellini i brojni drugi. S obzirom da se kazalište gradilo sredstvima građana nazvano je Društvenim kazalištem (Teatro Sociale da Sibeniko). Taj naziv je imalo do 1872. god. kada je na skupštini kazališnog društva donesena odluka o preimenovanju u „Kazalište Mazzoleni“ u čast Šibenčanina, pjevača svjetskog glasa Frana Mazzolenija, inače brata osnivača i glavnog voditelja Pavla. Značajno je istaknuti da za razliku od drugih kazališnih zgrada koje su u nas izgrađena na kraju 19. stoljeća, ova u Šibeniku sagrađena je sredstvima građana bez ikakve pomoći Vlade i Općine.
Otvorenje novog šibenskog kazališta upriličeno je 29. siječnja 1870. godine predstavom „Kip od mesa“ Teobalda Ciconija u izvedbi talijanske putujuće kazališne družine „La drammatica compagnia Vittorio Alfieri“. Vrlo značajna godina kazališnog života u Šibeniku bila je 1874. Te se godine, naime, po prvi put s pozornice čula naša riječ te se afirmirala naša drama.
Paolo Mazzoleni nije bio samo službeni voditelj teatra, već je bio i impresario, mecena i izvrstan organizator, a članovi njegove obitelji, umjetnici koji su stasali na daskama Teatra Mazzoleni, postali su svjetski poznati umjetnici. Mazzoleniji su Šibenik napustili poslije Prvog svjetskog rata, a i danas u Palermu djeluje Fundacija Ester Mazzoleni koja godišnje nagrađuje najbolje svjetske operne pjevače i dirigente. Ester Mazzoleni, rođena Šibenka, poslije Šibenika živjela je u Palermu i imala angažman u tamošnjem velebnom Teatro Massimo, trećem po veličini(iza pariške Opere i milanske Scale) glazbenom teatru u Europi koje može primiti 3 200 posjetitelja. Početkom stoljeća osvojila je tadašnje operne pozornice Europe i svijeta.
Od 2001. godine Šibensko kazalište djeluje u obnovljenoj kazališnoj zgradi, jednoj od najstarijih u Hrvatskoj koja je, na žalost, u vrijeme Domovinskog rata bila jedna od meta.
Od tada do 2008. godine kazalište je djelovalo u bogatoj amaterskoj formi, da bi 2008. godine premijerom predstave „Fantazija“ hrabro zakoračilo u svijet kazališnog profesionalizma. Potvrda ispravnosti ove odluke su i brojne predstave u vlastitoj produkciji te nominacije i nagrade na etabliranim Festivalima.
Objavljeno: 18.01.2016, 09:23h
.jpg)
