Sutra, 28. veljače u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić Tomislav Balin, instruktor ronjenja kategorije tri zvjezdice održat će predavanje s prezentacijom “Sigurnost ronjenja i turizam”. Organizator je Turistička zajednica grada Šibenika, a početak je u 18 sati.
S obzirom na položaj Hrvatske i vezu s morem, nije teško zaključiti kako je veza čovjeka s morem bila neizbježna i nužna. Neki siguran datum o početku ronjenja na ovim područjima ne može se utvrditi, no zasigurno se roni, u nekom od primitivnih oblika, od samih početaka života na ovom području. Pravi procvat ronjenja kao turističke djelatnosti bilježimo nakon 1996. godine kad se pojavljuje niz ronilačkih centara i započinje masovniji dolazak turista na našu obalu.
Burna prošlost i priroda u hrvatskom podmorju su posijale mnoge zanimljivosti za ronioce. U zadnje vrijeme posebno mjesto zauzimaju uzbudljiva ronjenja špiljama, kojih je sve veći broj otkriva što nije čudno obzirom na kraško područje Dalmacije. Ronjenje je određeno pomoću nekoliko propisa, od zakona i pravilnika do Statuta HRS-a, Pravila ronjenja HRS-a te raznih posebnih pravilnika.
Trenutno važeći propisi definiraju da se u Hrvatskoj ronjenje može obavljati samostalno i u organizaciji registriranih ronilačkih centara (odnosi se na domaće i strane državljane jednako). U posebnim zonama nije moguće roniti niti uz posjedovanje individualnoga odobrenja. To su zone pod posebnom zaštitom Ministarstva kulture i ronjenje je moguće isključivo uz pratnju voditelja ronjenja iz ovlaštenoga ronilačkoga centra.
Zabranjeno je roniti u nacionalnim parkovima Brijuni i Krka, u blizini luka, te u posebnim rezervatima i parkovima prirode. Roniti se ne smije u krugu od 100 metara od usidrenih ratnih brodova i čuvanih vojnih objekata na obali. Nacionalni parkovi Kornati i Mljet zone su kontroliranoga ronjenja za koje dozvole izdaju uprave parkova. Za nepoštivanje pravila ronjenja plaća se kazna i do 15.000 kuna.
Objavljeno: 27.02.2012, 00:00h
