šibenik.hr

U povodu 100. godišnjice rođenja akademika Petra Guberine, danas u Zagrebu počinje trodnevna manifestacija, koju pod visokim  pokroviteljstvom predsjednika RH, zajednički organiziraju Poliklinika SUVAG i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

Obilježavanje ove značajne obljetnice bit će nastavljeno u Šibeniku u subotu 25. svibnja, kada će u Gradskoj vijećnici biti održana svečana akademija s početkom u 11 sati.  Ugledni uzvanici i obitelj Guberina prisustvovat će nakon toga otkrivanju spomen ploče, koju na rodnoj kući Petra Guberine u Docu postavlja Grad Šibenik. U 13 sati  spomen ploču će otkriti gradonačelnik Šibenika, dr. Ante Županović i  gospođa Vera Guberina, udovica akademika Guberine.

Na današnji dan, 22. svibnja, obilježava se stota godišnjica rođenja  istaknutog Šibenčanina, akademika Petra Guberine. U Šibeniku je završio klasičnu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1935. godine francuski i latinski jezik. Nakon diplomiranja usavršavao se u Parizu, gdje je 1939. doktorirao na sveučilištu Sorbonne. Titulu doktora znanosti postigao je obranom disertacije „Logička i stilistička vrijednost složenih rečenica“, čime je uspostavio specifično svoju  guberinovsku lingvistiku govora, koja je temelj strukturalno-globalne audio-vizualne metode, mnogih znanstvenih otkrića,  te osnova na kojoj se razvila verbotonalna metoda.Od 1951. do 1983. bio je redoviti profesor na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1951. godine izabran za predstojnika Odsjeka za romanistiku.

Godine 1953. osnovao je Eksperimentalnu sekciju  na Odjelu za filologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a zatim 1954. Institut za fonetiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji će poslije biti preimenovan u Zavod za fonetiku. Guberina je reformirao studij francuskog jezika,  a u gramatičkim se  analizama usredotočio na govorne stileme , pa je  za to opremio fonetski laboratorij žičanim magnetofonom, prvim u Zagrebu. Studentima je organizirao ljetno usavršavanje u Francuskoj, a za učenje živih jezika za građanstvo je osnovao magnetofonsku školu, poslije poznatu kao Škola stranih jezika u Vodnikovoj ulici u Zagrebu.

Godine 1961. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu otvara poslijediplomski studij fonetike, koji postaje rasadnik formalno školovanih fonetičara. Dvije godine kasnije otvara Katedru za fonetiku  za dodiplomski studij fonetike, koja 1968. godine prerasta u Odsjek za teorijsku i primijenjenu fonetiku, koji vodi i na kojem predaje fonetiku i verbotonalnu teoriju do umirovljenja 1983.

U Francuskoj se Petar Guberina upoznao s mnogim poznatim osobama  s kojima će ga vezati trajno prijateljstvo . Aimé  Césaire s Martinika i Léopold S. Seghor, kasnije predsjednik  Senegala , najbliži su mu prijatelji s kojima postaje začetnik pokreta crnaštva  (négritude).  Tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog  stoljeća intenzivno je pisao o crnačkoj poeziji  te upoznao našu sredinu s afričkom kulturom i književnošću.

Petar Guberina već je 1941. godine bio na strani narodnooslobodilačkog pokreta. Godine 1945. bio je delegat Jugoslavenskog crvenog križa u Ženevi, a od 1947. do 1951. radio je u diplomaciji, prvo u Ateni, a zatim u Ujedinjenim  narodima.

Stvorivši  pedesetih godina prošlog stoljeća zajedno s Paul Rivencom iz Francuske novu metodu učenja stranih jezika poznatu pod nazivom audio-vizualna globalno-strukturalna metoda (AVGS), uveo je eksperimentalne tečajeve pri Zavodu za fonetiku u Zagrebu i sa svojim kolegama u Francuskoj pri École Normale Supérieure u Saint-Cloudu u Parizu.

Petar Guberina autor je verbatonalnog sistema – originalne znanstvene teorije na području govorne komunikacije, te elektroakustičkih aparata SUVAG (Systéme Universel  Verbotonal d' Audition Guberina).

Primjenom teorijskih postavki verbotonalnog sistema u području patologije sluha i govora Guberina je stvorio verbotonalnu metodu. Utemeljio je Polikliniku SUVAG u Zagrebu u kojoj je bio u cijelom razdoblju djelovanja dugogodišnji direktor te znanstveni i stručni voditelj. Poliklinika SUVAG postala je i ostala središnja ustanova za istraživanja , razvoj i primjenu verbotonalnog sistema i verbotonalne metode, koja se odatle proširila diljem svijeta, te Petra Guberinu uvela u red vodećih svjetskih znanstvenika na području humanističkih i biomedicinskih znanosti.

Petar Guberina bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 1955. kao dopisni član u radnom sastavu Odjela za filologiju, a od 1963. godine kao redoviti član. Bio je glavni voditelj i istraživač na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim istraživačkim i nastavnim znanstvenim projektima. U više od 60 zemalja svijeta  tumačio je svoju teoriju, kao ekspert ili voditelj projekata za širenje verbotonalnog sistema i osnivanje verbotonalnih ustanova. Bio je član brojnih međunarodnih stručnih društava, dvostruki je nositelj Ordena „Legije časti“ Republike Francuske te više drugih odličja i priznanja. Akademik Petar Guberina objavio je više od 200 znanstvenih radova (knjiga, rasprava, članaka, studija). Prevođen je na mnoge jezike, uključujući japanski i arapski.

Preminuo je u Zagrebu 22. siječnja 2005. godine.

  Objavljeno: 22.05.2013, 14:20h