Svjetski dan prevencije samoubojstava obilježava se svake godine 10. rujna na inicijativu Međunarodnog udruženja za prevenciju samoubojstava (International Association for Suicide Prevention – IASP) i u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (World Health Organisation – WHO) s ciljem podizanja svijesti o potrebi i obvezi akcija na prevenciji samoubojstava na globalnoj razini.
Obilježavanje Svjetskog dana prevencije samoubojstava započelo je 2003. godine sa svrhom širenja znanja o problemu samoubojstava, prosljeđivanja informacija, smanjenja stigme vezane uz samoubojstvo te podizanja spoznaje da se samoubojstvo može spriječiti.
Suicidalno ponašanje značajan je javnozdravstveni problem u svijetu. To je složen proces koji traje i napreduje određeno vrijeme (od suicidalnih misli, planiranja, pokušaja samoubojstva do tragičnog ishoda).
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana prevencije samoubojstava je „Prevencija samoubojstava diljem svijeta: jačanje zaštitnih čimbenika i poticanje nade“. Javnozdravstvene i edukativne kampanje uglavnom su bile usmjerene na ulogu rizičnih čimbenika u razvoju suicidalnog ponašanja. Kako bi se povećala učinkovitost u sprječavanju samoubojstava, ovogodišnjom se temom potiče na usmjeravanje napora ne samo prema smanjenju rizičnih čimbenika, već i na jačanje zaštitnih čimbenika u cilju osnaživanja pojedinca i smanjenju ranjivosti prema suicidalnom ponašanju.
Samoubojstva pogađaju sve društvene skupine, no neke su skupine pod većim no rizikom od drugih:
- osobe koje su pokušale samoubojstvo ili su sklone samoozljeđivanju
- osobe s mentalnim poremećajem i/ili problemom ovisnosti
- osobe s iskustvom stresnih događaja.
Unatoč značaju rizičnih čimbenika za suicidalno ponašanje, činjenica da izvršeno samoubojstvo predstavlja relativno rijedak događaj pokazuje da postoji niz zaštitnih čimbenika koji djeluju na ublažavanje posljedica izloženosti čimbenicima rizika:
- psihološki čimbenici: osjećaj samopoštovanja i samopouzdanja, sposobnost sučeljavanja sa stresnim događajima i rješavanja problema
- društveni i kulturni čimbenici: vjerska i društvena pripadnost, povezanost s obitelji, prijateljima, susjedima
- zdrav stil života: pravilna prehrana, uredne navike spavanja, tjelesna aktivnost, apstinencija od pušenja i droge.
Samoubojstva predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih problema. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da oko milijun ljudi godišnje u svijetu počini samoubojstvo. To predstavlja «globalnu» smrtnost zbog samoubojstava od 16 slučajeva na 100.000 stanovništva, ili jedno samoubojstvo svakih 40 sekundi.
Broj pokušaja samoubojstava moguće je i do 20 puta veći od broja počinjenih samoubojstava. Prema procjenama oko 5% osoba pokuša samoubojstvo barem jednom u životu, a također se procjenjuje da je učestalost suicidalnih misli u općoj populaciji između 10 - 14%.
Samoubojstva čine više od polovine nasilnih smrti u svijetu – više nego sve smrti zbog ratova i ubojstava.
U mnogim razvijenim zemljama samoubojstava se nalaze na 2. ili 3. mjestu vodećih uzroka smrti kod adolescenata i mlađih odraslih osoba te na 13. mjestu uzroka smrti kod osoba svih dobi.
Iako su samoubojstva jedan od vodećih uzroka smrti u mlađih osoba (15-34 godina), većina samoubojstava registrira se u dobi iznad 60 godina.
Obzirom da skoro četvrtinu samoubojstava počine adolescenti i mlađe odrasle osobe u dobi do 25 godina samoubojstva su i jedan od vodećih uzroka prijevremene smrtnosti s procjenom gubitka više od 20 milijuna godina života u zdravlju.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2020. godine broj samoubojstava porasti na milijun i pol te da će udio samoubojstava u globalnom opterećenju bolestima iznositi 2,4%.
Objavljeno: 10.09.2012, 08:41h
.png)
