U Šibeniku je danas, 25. srpnja, počelo obilježavanje tri tradicionalna šibenska sajmena dana. Šibenski vjernici danas slave Sv. Jakov, sutra 26.07. Svetu Anu, a u subotu 27.07. Svetog Kristofora.
Jakov je bio sin Zebedeja i Salome, a brat Ivana evanđelista. Na apostolat je pozvan od samoga Krista. Sveti Jakov pripada najužem krugu oko Isusa. Bio je prisutan uskrsnuću Jairove kćerke, Isusovu preobraženju na Taboru, njegovoj smrtnoj borbi u Getsemaniju. Sveti Jakov je bio naglog karaktera. Ono što još sigurno znamo o sv. Jakovu zabilježeno je u Djelima apostolskim. "U ono vrijeme kralj Herod poče zlostavljati neke članove Crkve. Mačem pogubi Ivanova brata Jakova" (Dj 12,1-2).
Tijelo sv. Jakova bijaše preneseno u Santiago de Compostelu, u Španjolskoj, gdje njegov grob u srednjem vijeku postade uz Rim i Jeruzalem najviše pohađano hodočasničko mjesto. Španjolska ga je izabrala za svoga zaštitnika. Svetog su Jakova kao zaštitnika poštivali hodočasnici i putnici, zatim srednjovjekovni vitezovi, pa onda apotekari, kožari, ratari i voćari. Slikari ga obično prikazuju kao putnika sa štapom u ruci, koji put i s mačem, što podsjeća na njegovu smrt, jer je od kralja Heroda Agripe bio pogubljen mačem i tako prvi od apostola pošao u mučeničku smrt.
Grad Šibenik posebno je vezan za ovog sveca, te mu je posvetio katedralu. Njegov blagdan obilježava se 25. srpnja.
Drugi važan datum za Šibenčane jest 26.07. kada se oblilježava Sveta Ana.
Sveti Joakim i Ana su kršćanski sveci, supružnici, roditelji Blažene Djevice Marije. O Joakimu i Ani u Bibliji nema spomena, no zato se njihovo ime prvi put spominje u jednom apokrifnom spisu iz II. stoljeću.
Na Zapadu je sv. Ana daleko više popularna nego sv. Joakim. Njezinom je štovanju vrlo pridonio Ivan Trithemius svojom knjigom.
Šibenčani su u čast Svete Ane podigli i crkvicu s grobljem zbog koje je često tvrđava Svetog Mihovila u narodu zvana kao i Sveta Ana.
Posljednji sajmeni dan jest 27.07. kad se slavi spomendan Svetog Kristofora. Sveti Kristofor rodio se vjerojatno u 3. stoljeću, a njegovo ime znači 'nositelj Krista'.
Priča o njemu se temelji na narodnoj predaji, alegorijama i legendama.
Prema Zlatnoj legendi rodio se u Kanaanu (Palestina) u 3. stoljeću, te je bio čovjek divovskog rasta i snage, a tražio je najmoćnijeg čovjeka na Zemlji da mu služi. Prvi njegov gospodar, kralj, brzo je otpao jer je Reporb otkrio da se boji Sotone, pa ga ostavi da bi služio Đavlu. Od njega je pak otišao kad je vidio da drhti pred križem i spomenom Isusa Krista.
I tako je Reprob krenuo u potragu za Kristom. U svojim lutanjima namjerio se na pustinjaka, koji ga je podučio kršćanstvu i preobratio. On mu je rekao da će najbolje služiti Kristu ako radi na Zemlji posao koji mu najbolje ide. Međutim, iako već preobraćen, Reporbu se nije dalo postiti da ne izgubi snagu, a ni moliti nije volio previše, pa ga onda da bi bio od neke koristi, pustinjak nagovori da prenosi preko rijeke stare, nemoćne i putnike.
Jedne noći probudi ga tako dijete i zamoli da ga prenese preko rijeke. Ovaj uzme u ruku palmin štap, dijete podigne na ramena i zagazi u rijeku no sa svakim korakom koji je činio, dijete je postajalo sve teže i teže, a voda sve nemirnija, pa je Reprob na pola puta pomislio da će se i on i dijete utopiti. Jedva se dočepao druge obale. Kad su stigli na drugu stranu, djete mu reče da je na svojim ramenima nosio grijehe svijeta, te mu naredi da zabode svoj palmin štap u zemlju, koji onda čudom zaživi, procvjeta i dadne plodova (kao Aaronov štap). Tek tada Reprobus prepozna Krista - Dijete, gospodara kojeg je tražio. Od tada se div nazove Kristofor - što znači 'onaj koji nosi Krista' i još se više učvrsti u kršćanskoj vjeri. Odluči napustiti službu prenošenja ljudi na rijeci i posvetiti se potpuno širenju kršćanske vjere.
251.god. u vrijeme vladavine rimskog cara Decija, progonitelja kršćana, zatekao se na grčkom otoku Samosu. Po nalogu cara, zapovjednik otoka dao ga je uhititi i odrubiti glavu. U srednjem vijeku prikaz Kristofora se mogao naći na ulazima u mnoge crkve i na gradskim vratima jer se vjerovalo da onaj tko pogleda lik sveca taj dan neće umrijeti i da može putovati bilo gdje jer će ga Kristofor zaštiti.
"Tko pogleda lik Sv. Kristofora, toga dana neće ga shrvati nikakva nemoć." Toga se drže i Šibenčani. Kosti svetog Kristofora nabavio je Luka Tolentić. One su čuvaju u posebnoj arci u katedrali, koja se otvara na njegov spomendan 27.07. kad mnogo Šibenčana dolazi i ljubi svete relikvije kako bi od sebe otjerali bolest i zlo. U vrijeme velikih nedaća za grad, bilo prirodnih katastrofa, bolesti i rat svečeva arka s relikvijama se također otvara kako bi zaštitila Šibenik i Šibenčane.
Sveti Kristofor je zaštitnik putnika, vozača i morepolovaca, zaštitnik od svih nevolja i boleština, oluja i uragana.
Objavljeno: 25.07.2013, 09:01h
.png)
