U Šibeniku su, najprije prioritetni pa onda drugi važni cestovni pravci i ulice, bili očišćeni tako da se njima moglo prometovati, a na svim važnim ulicama u starom dijelu grada bili su probijeni prolazi pa se njima moglo, uz oprez, kretati; moglo se pristupiti svim važnim institucijama; u dućanima nije bilo nestašice niti jedne važne namirnice. Na vrijeme se reagiralo i kada je riječ o neodržavanju nastave kako se djecu ne bi izlagalo opasnosti. Osjetilo se da je stanje pod kontrolom i da postoji organizirano djelovanje u rješavanju nastalih teškoća i da se ništa ne prepušta slučaju! Gradska vlast je na vrijeme sazvala Stožer za zaštitu i spašavanje i organizirala da sve komunalne službe odrade ono što se od njih očekuje i to se pozitivno odrazilo na život u Gradu. Pri tom priznanju za učinjeno treba uzeti u obzir činjenicu da se snježno nevrijeme u Šibeniku događa svakih nekoliko desetljeća i da je riječ o situaciji za koju nitko ne može biti do kraja spreman i dobro opremljen, jer bi to ipak značilo rasipanje snaga i novaca. Zbog toga treba pohvaliti i čelne ljude Grada i gradskih poduzeća ali i cestare, čistače, radnike Zelenila i Gradskog parkinga koji su dali maksimum, potom osoblje Službe hitne pomoći i šibenske bolnice, Centar 112, policiju, posebno pomorsku policiju koja je iz izolacije izvukla otočane, članove Hrvatske gorske službe za spašavanje, ali i veći dio Šibenčana jer su poslušali pozive i očistili snijeg ispred svojih vrata.
Treba pohvaliti i neke male poduzetnike koji su se sami pobrinuli za opskrbu svojih stalnih mušterija, za što bilježimo dobre primjere na Baldekinu. Svih potrebnih namirnica bilo je i u većini dućana i trgovačkih centara, nismo imali problema s energentima ... Istina je da bi svatko želio da se odmah očisti i prohodnom napravi upravo njegova ulica, nezadovoljnih ima u rubnim dijelovima grada i prigradskim naseljima kao što je Vrpolje, što je razumljivo, ali treba poštovati prioritete i gledati Grad kao cjelinu.
Čelni ljudi Grada položili su ispit, radeći uglavnom samozatajno bez novinarskih kamera i fotoaparata što u ovakvoj situaciji možda i nije dobro. Gradonačelnik Ante Županović bio je na vrhu organizacijske piramide, a njegovi zamjenici i pročelnici gradskih odjela bili su stalno na terenu prateći sve što se zbiva. Nisu se libili ni uzeti lopate u ruke i čistiti ulice od snijega. Franko Vidović je, kako doznajemo, vozio čak bager i ralicu pa se njegovi kolege šale da su očekivali još jedino da porodi neku trudnicu. Radili su zapravo ono što se od njih, kao vodstva Grada, i očekuje. Bili su prvi među jednakima, ali zavrjeđuju da ih se istakne jer, kada je o političarima riječ, do sada na takvo ponašanje baš i nismo navikli i rezultat je vidljiv.
Preuzeto sa www.mok.hr
Objavljeno: 08.02.2012, 00:00h
