Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap
SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Završena 30. po redu Orguljaška ljetna škola

Završena 30. po redu Orguljaška ljetna škola

 

 

Koncertima polaznika u Katedrali sv. Jakova i crkvi sv. Frane zaključena je ovogodišnja, 30. po redu, Orguljaška ljetna škola. U njezinom radu sudjelovalo je sedam predavača i 27 polaznika, od kojih najmlađa polaznica sa svega osam godina prvi put zakoračila u svijet orgulja, dok je najstarija polaznica 40-godišnja orguljašica iz Češke koja je poželjela usavršiti vlastita umijeća orguljske improvizacije. Oni su proteklih 10 dana marljivo radili po šibenskim crkvama, a uz redovitu nastavu sviranja organizirana su i večernja predavanja u prostorima Interpretativnog centra Civitas sacra.

Ove godine posebno je uspjela nedjeljna večernja šetnja u kojoj su se polaznicima pridružili i zainteresirani Šibenčani u otkrivanju često skrivenih i javnosti slabo dostupnih orgulja, te su im tijekom dvosatne šetnje profesori Ante Knešaurek i Ivo Mrvelj prezentirali najmanje šibenske orgulje – one u crkvi sv. Luce – kao i one najstarije (u crkvi sv. Duha), te još dva instrumenta nastala nakon čuvenih Nakićevih orgulja – orgulje Nove Crkve i orgulje u crkvi sv. Križa u Docu. Takvim kontinuiranim slušanjem većeg broja orgulja u svega dva sata mnogo se bolje može percipirati bogatstvo Šibenika i njegova jedinstvenog orguljskog pejzaža u kojem se nalaze primjerci svih perioda gradnje orgulja u Hrvatskoj na jednom mjestu, po čemu je Šibenik ne samo specifičan, već i predestiniran da bude pravi obrazovni centar za buduće orguljaše i sve koji se zanimaju za povijesni razvoj orgulja. Tako su Lupinijeve orgulje iz 1640. najranije među njima, potom slijede Nakićeve orgulje iz 1762., kao i orgulje njegova učenika Francesca Daccija iz druge polovice 18. stoljeća, dok je 19. stoljeće predstavljeno instrumentima u crkvi sv. Dominika iz 1818. i Novoj Crkvi iz 1859. godine. Prijelaz u 20. stoljeće označavaju orgulje u crkvi sv. Ivana iz 1908., a suvremene orgulje iz sredine 20. stoljeća nalaze se u katedrali i crkvi sv. Frane.

Spominjući se početaka Orguljaške škole i njezinog osnivača, prof. Božidara Grge koji je školu pokrenuo u ratno doba, 1994. godine, sadašnji voditelj Škole Pavao Mašić posebno je istaknuo crkvu sv. Frane kao crkvu iz koje je Orguljaška ljetna škola krenula u život, započela svoju prvu godinu, koristeći taj lokalitet koji je u Hrvatskoj jedinstven upravo po tome što pod jednim krovom udomljava dva najreprezentativnija primjera instrumenata domaćih graditelja: barokne orgulje Petra Nakića (s najvišim stupnjem izvornosti autorova instrumenta u Hrvatskoj), te moderne orgulje Ivana Faullenda-Heferera (njegov najuspjeliji i najveći rad). Ove godine pomlađen je i nastavnički kadar, te se predavačima pridružio mladi hrvatski orguljaš Ivo Mrvelj – i sam polaznik Orguljaške ljetne škole prije petnaestak godina – koji danas bilježi neke od najvećih uspjeha hrvatskih orguljaša, budući da je polaganjem rigorozne audicije od ove godine izabran na mjesto pomoćnog orguljaša crkve sv. Tome u Leipzigu, crkve u kojoj je nekoć djelovao Johann Sebastian Bach, u kojoj se danas nalazi i njegov grob.

Najmlađi polaznici škole – njih desetak – imali su priliku tijekom trodnevne radionice za početnike ući u svijet orgulja: pod vodstvom prof. Urse Ljuban ovladavali su umijećem sviranja orgulja, ali i doslovno ulazili u ormare orgulja, upoznavajući se sa složenom konstrukcijom orgulja kao najvećeg i najsloženijeg instrumenta kojega je proizvela ljudska ruka. Njihov interes, kao i nastupi na koncertima svjedoče o tome kako su orgulje i danas interesantne mladima, koje valja obrazovati i podržavati njihov interes od najmlađe dobi. S obzirom da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji program učenja orgulja u osnovnoškolskom obrazovanju, tim je od još većeg značaja ovakva obrazovna ponuda Orguljaške ljetne škole kao platforme (na nacionalnoj razini) na kojoj se i najmlađima daje prilika da upoznaju i sviraju na orguljama.

Polaznici Arhivističke radionice pod vodstvom dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran radili su na popisivanju muzikalija iz ostavštine don Krste Stošića i don Veljka Jadronje (pri šibenskoj katedrali), dok su polaznici organološke radionice pod vodstvom organologa Emina Armana boravili na Zlarinu, gdje su evidentirali i proučavali zlarinske orgulje, jedan od najvrjednijih opusa hrvatskog graditelja Milana Majdaka, njegov jedini rad u Dalmaciji, koji svojom veličinom i bogatstvom zvukovnih boja spada među veće otočne orgulje u Hrvatskoj. Jednako važan aspekt Škole je i održavanje šibenskih orgulja koje iziskuje mnogo financijskog napora, ali se upravo aktivnostima Orguljaške ljetne škole ta povijesna baština održava, stavlja u funkciju, te naposlijetku i valorizira većim brojem koncerata i popratnih događanja.

Tijekom škole gostovali su i drugi umjetnici: Trio Seraphim oduševio je koncertom otvaranja u šibenskoj katedrali, gdje je uz raskošne zvuke orgulja, trublje i ljudskoga glasa započela s radom 30. orguljaška ljetna škola, a u prvom tjednu rada pridružio se i orguljaš Umberto Kostanić s duboko promišljenim izvedbama glazbe Bacha i Frescobaldija na orguljama crkve sv. Frane. Koncert predavača također je donio presjek raznolikih orguljskih djela, kao i dvije impresivne improvizacije: za Nakićevim orguljama talijanski stil je evocirao orguljaš Ivo Mrvelj, dok je na Hefererovim orguljama Ante Knešaurek improvizirao preludij, te posebno impozantnu fugu na gregorijanske napjeve misnog Ordinarija.

U nedjelju, 6. kolovoza, polaznici i predavači spomenuli su se i pok. Božidara Grge, te su misom zahvalnicom koju je u šibenskoj katedrali predvodio don Krešimir Mateša označili 30. obljetnicu škole, uz sudjelovanje polaznika i predavača u svečanom pjevanju Te Deuma, dok je za orguljama svirao Ivo Mrvelj. Na koncu, završnim koncertima i podjelom uvjerenja polaznicima okončana je jubilarna Škola, uz prisustvo velikog broja publike, kao i predstavnika medija.

U zaključnom govoru u crkvi sv. Frane, prof. Mašić, voditelj Škole, zahvalio se svima koji moralno i materijalno potpomažu rad Škole: istaknuo je Grad Šibenik, Šibensko-kninsku županiju, Turističku zajednicu Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, Ministarstvo kulture i medija RH, HUZIP, kao i Šibensku biskupiju, čijom su im susretljivošću otvorena vrata svih šibenskih crkava. Posebnu zahvalu uputio je šibenskim redovnicama i redovnicima, franjevcima konventualcima kao domaćinima, te sestrama benediktinkama sv. Luce i sestrama Franjevkama od Bezgrešne koje svake godine velikodušno primaju određeni broj polaznika na smještaj kako bi im olakšali boravak u Šibeniku. Upravo su oni - uz župni ured Katedrale sv. Jakova i župnika don Krešimira Matešu - važan kamenčić u mozaiku složene organizacije ove jedinstvene manifestacije koja nastavlja okupljati jednom godišnje najveći broj orguljaša u Hrvatskoj, bilo u svojstvu predavača ili polaznika, mladih i starih, zajedno udruženih u promociji šibenskih orgulja i akumuliranjem znanja i vještina koje orgulje iziskuju.

  Objavljeno: 10.08.2023, 13:50h