Službene stranice Grada Šibenika
A Podcrtaj linkove  
Grad Šibenik službene stranice

šibenik.hr

Idi na naslovnicu
Otvori sitemap
Zatvori sitemap
SLUŽBENE STRANICE
GRADA ŠIBENIKA

Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić"


  www.knjiznica-sibenik.hr
Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić"

 

  OPIS PODUZEĆA / USTANOVE

U svojoj tisućljetnoj povijesti Šibenik je često ishodištem novoga u hrvatskoj književnoj i kulturnoj povijesti.

Šibenska molitva najstariji je hrvatski pjesnički tekst pisan latinicom, Elegije i pjesme Jurja Šižgorića prva je hrvatska tiskana knjiga pjesništva, djela Dinka Zavorovića početak su novovjeke hrvatske historiografije, Rječnik Fausta Vrančića prvi je tiskani rječnik hrvatskoga jezika, a znanstveno-tehničko djelo Novi strojevi i filozofski spisi toga pisca golem su doprinos počecima naše znanstvene i filozofske misli.

O svijesti starih Šibenčana o knjizi i potrebi za knjigom govore i brojne samostanske i privatne knjižnice. Među njima, po veličini i vrijednosti fonda, izdvaja se knjižnica samostana sv. Frane, s oko 150 kodeksa, 161 inkunabulom i mnogim starim i rijetkim knjigama.

Bogat kulturni život i stvaralaštvo odlikuje i 19. stoljeće pa je tako kanonik Josip Mrkica, narodnjak i pučki pisac, pokrenuo osnivanje Narodne slavjanske čitaonice, da bi se okupljali domoljubi i gajila narodna, hrvatska riječ. Čitaonica je otvorena 29. siječnja 1866. godine a djelovala je uspješno sve do 1914., odnosno do početka Prvoga svjetskog rata. U tom razdoblju djeluje i knjižnica Hrvatskoga sokola, osnovana 1899., također javnog karaktera. Prva školska knjižnica osnovana je u Gradskoj pučkoj školi 1872., a kao darovatelji istaknuli su se Šibenčani Robert Visiani i Nikola Tommaseo. Godine 1917. Katoličko akademsko društvo osnovalo je knjižnicu “Pavlinović”, s fondom od 5 000 naslova. To je bila prva stručno vođena knjižnica u našem gradu a djelovala je do početka Drugoga svjetskog rata.

Na inicijativu dr. Borisa Novaka i dr. Miloša Škarice 17. veljače 1922. osnovana je Gradska knjižnica. Onodobni tisak izvješćuje o mnogim darovateljima i narastanju knjižnoga fonda. Naime, knjižnica je u početku imala fond od 1105 knjiga i 26 članova. Međutim, u veljači 1923. bilo je već 406 Šibenčana koji su plaćali članarinu, a fond je povećan na 2 681 knjigu.

Gradska knjižnica (koja je u međuvremenu promijenila ime u Narodna knjižnica) objedinjena je 1. siječnja 1966. s Naučnom bibliotekom, osnovanom 1962., u Gradsku biblioteku. Ime Jurja Šižgorića Šibenčanina Knjižnica je ponijela 29. prosinca 1970., u povodu obljetnice rođenja velikoga hrvatskog humanista.

Prije Drugoga svjetsko rata Knjižnicu je vodio knjižničar Matko Maćo Milin, koji je objavio više književnih djela koja su ostavila traga u kulturnom životu grada, a kasnije su je vodili Nikola Perketa, Zora Karmanski, koja je utemeljila Naučnu biblioteku Emica Bego i drugi.

Od 1966. Knjižnica je smještena u tzv. plavom neboderu, podalje od gradskog središta. U prosincu 2005. Knjižnica je uselila u novi prostor u središtu grada, na Poljani, u zgradi koja je antologijsko djelo arhitekture hrvatske moderne. Ta je zgrada smještena upravo na mjestu gdje je nekoć bila Narodna kavana s Narodnom slavjanskom čitaonicom.

  KONTAKT INFORMACIJE:
  Poljana 6, 22000 Šibenik
  +385 22 201 280
  +385 22 201 300
  OIB: 92734079541
  IBAN: HR2324020061844400003