Gradsko vijeće Grada Šibenika na sjednici održanoj 24. srpnja. 1998. ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije", broj 14/98) donijelo je odluku o grbu i zastavi Grada Šibenika i njihovoj uporabi.
Povijest grba i pečata Grada Šibenika
Šibenik je usporedo s ostalim dalmatinskim gradovima počeo upotrebljavati svoj heraldički znak u koji je smjestio lik gradskog zaštitnika sv. Mihovila. Pored gradskog grba lik sv. Mihovila nalazio se i na pečatu šibenske općine, jer je bio običaj da se isti lik ili motiv, koji se upotrebljavao u grbu upotrijebi i na pečatu. Iako se iz vremena najranije upotrebe nije sačuvao gradski grb, ipak se prema sačuvanom dokumentu koji sadrži pečat šibenske općine, može zaključiti kakav je bio najstariji općinski grb. Pečat se nalazi na pismu šibenske općine i kaptola od 18. listopada 1255. prenestinskom biskupu u kome ga Šibenčani mole da zagovara kod pape osnivanje Šibenske biskupije.
Prikaz sv. Mihovila u grbu, kao najsnažnijeg i nepobjedivog anđela, simbolizirao je borbenost i snagu srednjevjekovne šibenske općine. Njime su garđani upozoravali neprijatelja da će slijediti primjer nebeskog zaštitnika i neustrašivo se boriti za očuvanje svojih prava. Izrađujući grb u kamenu, Šibenčani su ga postavljali na vidljiva i istaknuta mjesta nastojeći njima demonstrirati i svoju komunalnu autonomiju, koju su u nestalnim vremenima srednjeg vijeka morali uvijek ponovo potvrđivati i braniti.
Jedan od prvih pečata sačuvanih na hrvatskom jeziku, kada je općinska uprava prešla u narodne ruke je iz 1878. godine. Uokolo pečata je natpis: Obćinsko opraviteljstvo Šibensko. Gradski grb s prikazom sv. Mihovila bio je u upotrebi sve do 1926., kada je odlukom Ministarstva policije zabranjena upotreba svih općinskih i pokrajinskih grbova i pečata. Kada je zabrana ukinuta, krajem 1939. ponovo se rabi općinski grb s likom sv. Mihovila.
